30.sep.2017
Šef Klinike za kardiohirurgiju Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu Harun Avdagić otkriva nam kako se sarajevska klinika može pohvaliti jednim zaposlenim dječijim kardiohirurgom, doktorom Sankom Pandurom.
“Imamo sve uvjete za rad dječije kardiohirurgije i možemo odgovoriti svim izazovima”, kratko je prokomentarisao Avdagić za Klix.ba.
(Foto:ilustracija)
Koliko je našoj zemlji potrebno više dječijih kardiohirurga, govori podatak kako je prošle godine blizu 5,2 posto dojenčadi umrlo usljed srčanog zastoja. Poslije rata u BiH ni u jednom kliničkom centru nije ustanovljena klinika u kojoj bi se liječila i operisala djeca oboljela od srčanih anomalija.
Kantonalna bolnica Dr. Irfan Ljubijankić u Bihaću nikada nije zapošljavala nijednog dječijeg kardiohirurga, kao ni kardiohirurga za odrasle. Univerzitetski klinički centar u Tuzli i Kantonalna bolnica Zenica također nemaju uslova za rad dječije kardiohirurgije.
“Nemamo nikakve podatke o djeci oboljeloj od srčanih anomalija. Koliko znam, postoji značajan broj nedijagnosticiranih pacijenata, a to su najviše one ratne generacije kod kojih iz raznih razloga u tom periodu nisu vršena ispitivanja srčanih anomalija. Često se susrećem s mladićima i djevojkama kod kojih otkrivamo srčane mane u dobi od 17. do 25. godine. Uopće nije prirodno da ih imaju te da se otkrivaju u toj životnoj dobi”, kazao nam je šef Odjeljenja kardiohirurgije UKCT-a Mustafa Tabaković.
Sveučilišna bolnica u Mostaru također nikada nije zapošljavala dječijeg kardiohirurga.
“Imamo namjeru razvijati dječiju kardiokirurgiju koja se smatra jednom od najzahtjevnijih subspecijalističkih grana medicine”, rekli su nam iz mostarske bolnice.
U manjem bh. entitetu je ista situacija kao u većini kliničkih centara i kantonalnih bolnica u FBiH. Na Univerzitetskom kliničkom centru RS još ne postoji klinika za kardiohirurgiju.
“Kada je riječ o zbrinjavanju pedijatrijskih pacijenata kojima su potrebne intervencije iz domena kardiohirurgije, njih po prijedlogu ljekara specijalista Klinike za dječije bolesti upućuju u druge zdravstvene ustanove”, rekli su nam iz Službe za informisanje UKC-a RS.
Kako saznajemo od doktora Avdagića, djeca najčešće imaju urođene srčane mane. Kod ovakvih anomalija je došlo do poremećaja anatomske strukture srca ili velikih krvnih sudova, s kojim novorođenče već dolazi na svijet.
Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo FBiH, prošle godine je umiralo 7,7 posto dojenčadi na 1.000 rođene djece u ovom bh. entitetu. Samo u mjesecu junu umrlo je 23 dojenčadi u FBiH, a osmero djece je rođeno mrtvo. Taj postotak je u padu u Evropi, gdje je s prijašnjih četiri spušten na 3,5 posto.
Pored srčanih anomalija, vodeći uzroci smrti dojenčadi su problemi s disanjem, nezrelost pluća, poremećaji koji su uslijedili zbog kraće trudnoće, neuhranjenost, sepsa te gušenje.