“Nikada nećete naći odanijeg prijatelja od knjige” rekao je davno Ernest Hemingvej. I zaista je tako. Da je knjiga naš vjerni prijatelj složila se i bibliotekarka Fatima Jahić iz Kalesije, koja se sa knjigom druži 23. godine. Osim što radi u biblioteci i što je okružena knjigama, kako kaže, najbitnije je voljeti knjigu. Uživati u svakoj ispisanoj riječi na stranicama i radovati se novom “udomljavanju” štiva koje ste pripremili za čitanje. Mnoga prijateljstva su rođena između biblitetskih polica, a to je i čar njenog posla. Za svaku osobu koja posjeti njeno carstvo dočeka sa toplim osmijehom i sigurno ćete se ponovo vratiti i obogatiti repertoar novim knjigama.

Fatima je podijelila svoju priču o prvim susretima sa bibliotekom, koja je djelovala u okviru IKC (Radio Kalesija). Od te godine počela je njena borba sa vjetrenjačama, kako kaže, za svaku knjigu. U to vrijeme zvanično nije bila osnovana biblioteka, već su ljubitelji knjige sakupljali i pronalazili knjige i od toga napravili improvizovanu biblioteku.

“U biblioteci sam počela radit 1997. godine. Počela sam od nule. Knjige sam skupljala po zgarištima, po smeću. Pa sam zajedno sa još jednom ženom knjige prala i čistila. Općinsko vijeće je donijelo odluku 2000. godine da se formira Javna ustanova Gradska biblioteka Kalesija. Imali smo problema sa smještajem. Bili smo smješteni u staru neuslovnu zgradu ZZ “Jedinstvo” i tu smo plaćali zakup za prostorije. Nismo imali ni jednu policu knjige sam redala po podu i zamišljala police. Tu smo bili jednu godinu i 2001. godine smo se odrekli plata i toplog obroka da bi opremili (malterisanje i krečenje) sadašnje prostorije biblioteke. To su matične prijeratne prostorije koje su u ratu devastirane”, kazala je Fatima, prisjećajući se trenutaka kada je počela raditi.

Kada su se preselili u sadašnje prostorije biblioteke želja za nabavkom što većeg broja knjiga bila je iz dana u dan sve veća. Uposlenici su željeli opremiti biblioteku sa knjigama svih žanrova od dječije slikovnice do beletristike. Svaki član biblioteke ili građanin Kalesija za sebe može pronaći omiljeno štivo. Danas biblioteka je dostigla nivo od 20.000 bibliotečkih jedinica i jedna je od vodećih na području TK po broju knjiga.

“Kupovala se jedna po jedna polica, jer se nije imalo para. Knjige smo nešto kupovali, a nešto su nam donirali dobri ljudi. Imali smo uvijek vrijedne čitaoce od 7. do 77. godina. Istina prije se više čitalo . Bilo je više i djece. Gimnazijalaca je bilo po dva, tri odjeljenja. Svi su čitali bez obzira u koju školi išli”.

Najveći promoter knjige, kaže Fatima, bio je rahmetli profesor Smail Latifović, od koga je mnogo naučila. Ništa ne bi bilo moguće i da rame uz rame sa njom nisu bile kolege u tim prvim godinama rada u biblioteci.

“Sa mnom su od početka radile Zineta Rakovac, Safeta Musić, Meša Hodžić i 2008. godine nam se pridružio i Fahrudin Sinanović. Iako je on i prije učestvovao u svim našim projektima. Biblioteka je od samog osnivanja bila nosilac svih kulturnih dešavanja u Kalesiji. Ko god je došao u biblioteku za sebe je našao nešto interesantno. Danas kažu pročitao knjigu na internetu. Ma kakav internet nema čitanja dok se knjiga ne otvori pa se prelistaju stranice. Sad mi dolaze mame koje su kao učenice provodile vrijeme u biblioteci i dovode svoju djecu. To je za svaku pohvalu, jer da nisu odnijele lijep utisak iz biblioteke sigurno ne bi dolazile. Jer sam uvijek za tu djecu govorila naša Amela, naša Alma, naša Begija, tako sam ih i osjećala. Jer kad se radi nešto iz ljubavi i sto volite to posebno, a uostalom zato sam i školu završila za rad u biblioteci, jer ne možete ni jedan posao da radite ako ga ne volite”.

Biblioteka raspolaže sa raznovrsnim knjižnim fondom od skoro kompletnog lektirnog programa za osnovne i srednje škole, stručne naslove za studente, naučno-istraživačke projekte, širok izbor lijepe književnosti, odnosno beletristike, te literature na stranim jezicima. Značajna uloga biblioteke ogleda se u tome da je do počtzka agresije na BiH Kalesija imala samo dva pisca, a sada se može pohvaliti sa preko 50. pisaca iz našeg grada. Biblioteka broji oko 300 članova.

U biblioteku dolaze osobe raznih profila, starosna granica ne postoji, ko god želi da svrati u biblioteku dočekat će ga tople riječi dobrodošlice, Fatimin osmijeh i preporuke za štivo koje biste mogli pročitati. Od 2017. godine biblioteka je spojena sa BKC “Alija Izetbegović” Kalesija.