Bosna i Hercegovina odavno je u nezavidnom položaju kada je riječ o broju rođenih beba. Broj novorođenih je nešto čime smo se prije ali i tokom ratnih dešavanja ponosili,ali danas je problem koji iziskuje pažnju, ali i reakciju bh. društva. Broj novorođenih odvano ide silaznom putanjom, dok je broj umrlih sve veći. Od 1996. do 2006. godine prirodni priraštaj bio je pozitivan, da bi od 2007. počeo znatno opadati. Da je broj umrlih veći nego broj rođenih govore i podaci Agencije za statistiku BiH. Prošle godine u BiH rođeno je 28.906 djece što je manje za 1,17 posto u odnosu na 2014., dok je umrlih 37.070 što je više za 6,45 u odnosu na prethodnu godinu. O dimenzijama problema sa kojima se susreće naše društvo, najbolje svjedoči podatak da u BiH postoje i mjesta u kojima tokom godine nije rođena niti jedna jedina beba.

„Primjer u Opštini Konjic prema preliminarnim rezultatima popisa stanovništva iz 2013. godine čak u 23 naseljena mjesta nije popisano ni jedno jedino lice. Postoji čitav ni Opština gdje godišnji broj umrlih znatno nadmašuje godišnji broj živorođenih kao što su Opštine Vareš, Višegrad, Bosanski Petrovac, Kalinovik i slične.“, kazala je Mirsada Adembegović, glasnogovornica Agencije za statistiku BiH.

Iako je pad nataliteta tokom proteklim godina zahvatio i Tuzlanski kanton, u 2014. godini zabilježen je porast broja rođenih u odnosu na broj umrlih. Rođeno je više od 4500 djece, a umrle su 3503 osobe. Iz Matičnog ureda Grada Tuzla pak, sjećaju se i boljih dana.

„Prema podacima s kojima mi raspolažemo u 2014. godni mi smo upisali 3471 novorođeno dijete, da bi prošle godine upisali 1217 novorođene djece.“ , dodala je Zlata Zorić, šefica Matičnog ureda Grada Tuzla za RTV Slon.

Za protekla četiri mjeseca u knjige Matičnog ureda upisana je 351 beba. Evidentan je i manji broj vjenčanja, a sve veći broj razvoda. Mnogo je faktora koji utiču na natalitet, a oni koji su najznačajniji su svakako nezaposlenost, materijalno stanje i neriješeno stambeno pitanje.

Na rješavanju problema nezaposlenosti, stambenog pitanja radi kako lokalna, tako i kantonalna vlast, ali potreban je i veći angažman kompanija koje mogu pomoći pokazavši svoju društvenu osjetljivost. Naime, Ministarstvo za boračka pitanja TK već treći put objavljuje Program za dodjelu beskamatnih kreditnih sredstava namjenjen rješavanju stamebnih pitanja boračke popluacije. Međutim, još ni jedna banka nije se prijavila da pomogne boračkoj populaciju koja danas zasigurno čini ½ stanovništva Tuzlanskog kantona. Na plasman od 500 hiljada, bankama je ovaj put predviđeno 65 hiljada kao cijena za uslugu u praćenju povrata sredstava. Banke, nemaju nikakvog rizika, dodaje kantonalni resorni ministar.

„Ove godine smo povećali sredstva i opet imamo problem. Ja ne znam šta je problem što mi kad plasiramo 500 hiljada neka njihova sredstva 500 hiljada na koja bi imali kamatu stoje, to je vjerovatno razlog. Stoga ja apelujem na njih, ne mogu na sve što rade, ne mogu imati ekstra profit. Ovo je nešto gdje oni moraju da pokažu društvenu odgovornost i trebaju projekat podržati.“, istakao je Fahrudin Skopljak, ministar za boračka pitanja TK.

Problem je mala naknada, tvrdi ministar, zbog čega je ovaj put povećana za skoro sto posto. Nezaposlenost i neriješeno stambeno pitanje, te sve češći slučajevi mladih ljudi koji napuštaju našu zemlji, mogu dovesti do toga da na ovim prostorima za 200 godina neće biti nijednog stanovnika, procjene su demografa UN-a.