Zaostale mine i eksplozivna sredstva kao tihe ubice i 21 godinu poslije rata odnose živote širom Bosne i Hercegovine. Samo u protekle dvije sedmice desile su se dvije deminerske nesreće, u kojima su stradala dvojica deminera.
Zadnja u nizu nesreća se desila na području Hajvaza, selu na području općine Osmaci kod Kalesije, u kojoj je poginuo tridesettrogodišnji deminer Albin Memčić iz Begova Hana kod Žepča i lakše povrijeđena dvojica njegovih kolega, Radomir Purković iz Istočne Ilidže i Amir Mehanović iz Tuzle.

Stradali od mina

-Minska polja su sada opasnija nego ranije, jer je prošlo toliko godina nakon rata da je teško znati gdje je uopće bila linija razgraničenja. Svjedoci smo ove tragedije u Hajvazima, gdje su nam stanovnici rekli da su na tom području brali gljive, sjekli drva, dakle hodali su po minskom polju neznajući koja je to opasnost – ispričao nam je Fahrudin Solak, direktor Civilne zaštite Federacije BiH.

Međutim, ovo je bila druga nesreća u zadnjih 15 dana u minskom polju. Na početku ovoga mjeseca desila se deminerska nesreća u Zeničko-dobojskom kantonu. Tada je teško povrijeđen deminer, koji je nakon nekoliko dana podlegao od povreda.

U Bosni i Hercegovini je od 1996. godine od mina stradalo nekoliko stotina osoba (procjenjuje se više od 600 osoba), od čega 237 djece. Prilikom obavljanja poslova humanitarnog deminiranja stradalo je 120 deminera, od čega 49 smrtno. Po završetku rata na području Bosne i Hercegovine bilo je sumnjivo 4.200 kilometera kvadratnih. Danas je to, zahvaljujući deminerima, dosta manje. Trenutno je sumnjive površine 1.176 kilometara kvadratnih ili 2,3 posto u odnosu na ukupnu površinu Bosne i Hercegovine, na kojima je, kako se procjenjuje, zasijano 120.000 neeksplodiranih ubojitih sredstava. Registrovano je 19.205 minskih polja što je oko 60 posto od njihovog ukupnog broja. Prema podacima MAC-a procjenjuje se da je 1.417 ugroženih zajednica zbog mina, dok je direktno ugroženo oko 540.000 bosanskohercegovačkih građana.

Nažalost, za BiH mine će i dalje biti prijetnja za sigurnost života.

-Prema Strategiji koja je sada na snazi, trebalo bi da se minska polja očiste do 2019. godine, ali mislim da je to malo vremena. Procjene da bi se do 2025. godine moglo završiti su realne ukoliko se budu primjenjivale nove tehnologije i uložilo više sredstava u samo deminiranje – objašnjava Solak.

Prema trenutnim procjenama, za čišćenje minskih polja u Bosni i Hercegovini potrebno je još oko 600 miliona maraka. Na području Bosne i Hrecegovine zasijane su najopasnije pješadijske mine koje se skraćeno zovu PROM.

Nedostatak sredstava

-Trenutno sredstva izdvajaju lokalne zajednice, donatori i Vlada Federacije BiH. Deminiranje je vrlo skup posao, zahtijeva ogromna finansijska sredstva. Primjera radi, jedan metalni detektor koji puno brže otkriva mine košta 50 hiljada maraka. To je cijena jednog detektora, a deminerima je potrebno više njih. Ali zato bi se s njim posao završavao puno brže od onih klasičnih detektora – poručio je Solak.

Najopasnije teritorije su one na kojima su u toku rata bile linije razgraničenja.

BROJKE – Statistika od 1996. do danas

606 osoba poginulo u minskim poljima

120 deminera stradalo u minskim poljima

49 deminera smrtno stradalo

2,3 posto teritorije BiH i dalje pod minama

600 miliona maraka potrebno za okončanje deminiranja

Faktor.ba