Bosna i Hercegovina godinama bilježi negativan prirodni priraštaj. Zbog pada nataliteta radikalno se smanjuje i broj upisane djece u školama.

Sociolozi upozoravaju na to da posljedice ovog trenda mogu biti višestruke i pogubne za društvo. Najugroženije lokalne zajednice pokušavaju, u okviru svojih nadležnosti, spriječiti nestanak.

Udio starije populacije je udvostručen

Pad nataliteta i loša ekonomska situacija u državi glavni su uzroci za drastično smanjenje broja učenika u bh.školama. Zbog njih su stotine učionica ostale potpuno prazne.

U srednjim školama u entitetu Federaciji BiH u 2010/11. školskoj godini bilo je upisano 32.878 učenika, dok je u 2014/15 taj broj smanjen na 22.145, prenosi Al Jazeera.

U entitetu Republika Srpska u 2010/11. školskoj godini upisano je 13.933 đaka, dok je četiri godine kasnije broj smanjen na 11.269.

Profesorica Nusreta Kepeš iz Zenice, radeći analizu za potrebe Crvenog križa, došla je, kaže, do alarmantnih podataka.

Udio starije populacije u BiH je udvostručen u odnosu na ranije godine. Više od 14 posto stanovništva BiH sada je starije od 65 godina.

„Došli smo do podatka da će udio stare populacije do 2025. godine se povećati skoro za 20 posto u odnosu na ranije godine“, objašnjava Kepeš.

To će neminovno dovesti i do viška nastavnog kadra u bh. obrazovanju, upozorava profesorica Kepeš.

Mladi moraju imati izvjesniju budućnost

Sociolog Jusuf Žiga kaže da je drastično smanjenje broja stanovništva pogubno za malo društvo, kao što je bosanskohercegovačko.

„Mi već i sada u najvećem dijelu ruralnog područja imamo zapravo već polupustarice. Vi imate sada tih takozvanih matičnih škola, nisu to one područne seoske škole do četiri razreda, nego matične škole u kojima je išlo po 500, po 700, po 800 djece, gdje sad imate petoro, šestero djece, ili nemate nikako.“

Žiga smatra da se problem pada nataliteta može riješiti samo pronatalitetnom politikom i osiguranjem poželjnog ambijenta za život mladih ljudi.

„To znači da mora taj mladi čovjek imati izvjesniju budućnost. Da kad završi fakultet, realno u nekom doglednom vremenu ima šanse da se zaposli, da od tog svog rada može živjeti.“

Tvrdi da je negativan prirodni priraštaj trenutno problem broj jedan za bh.društvo.

Ističe da se pad nataliteta ne može riješiti ad hoc kampanjama, nego da je potrebna dugoročna politika.