Samo dova može promijeniti sudbinu

U sklopu manifestacije Dani Povelje, kkoju organiziraju JU Gradska biblioteka Kalesija I BZK Preporod, održana je i tribina: “Dovišta na području kalesijske općine kroz povijest i značaj dove u životu muslimana”. Uvodničari su bili Šefko ef. Sulejmanović, profesor u Behram-begovoj medresi, mr. Dževad Tosunbegović i Samir Halilović, profesor historije i predsjednik UG “Ornament”.

Posebno nadahnuto je bilo kazivanje Šefke ef. Sulejmanovića, koji je govorio o ulozi dove u ćivotu muslimana. Kazao je da ljudi ne vole da im se drugi ljudi često obraćaju tražeći pomoć od njih.

– Kad čovjek traži pomoć od ljudi, kad se moli nekom drugom čovjeku, često se dovodi u situaciju da mu kleči na koljenima i na takav način se ponižava. Međutim, Allah voli kad Mu se ljudi obraćaju, kad od Njega traže pomoć. Kad se čovjek moli Allahu, on se ne ponižava, već, naprotiv, on se tada uzvisuje, uzdiže kod Allaha, kazao je, izmešu ostaloga, profesor Sulejmanović.

Uvjeti za primanje dove

Kazao je još i da jedino dova može promijeniti sudbinu. Da bi dova bila primljena, trebaju biti ispunjena tri uvjeta: da je halal ono što se od Allaha traži, da će koristiti vjerniku i da je dova čista, iskrena i iz dubine srca. Kazao je i da Allah prima dove od iskrenih vjernika, koji se trude da u svome životu primjenjuju Allahove propise, napominjući da se čovjeku, ako samo jedan zalogaj uneste u usta koji mu je haram, 40 dana neće dova primiti.

Šefko ef. Sulejmanović je podsjetio na hadis koji iskrenog vjernika poredi sa pčelom.

– “Primjer vjernika je kao primjer pčele! Jede ono što je čisto, dobro, halal, proizvodi ono što je čisto, i kad stane na grančicu niti je slomi, niti je uništi.” (Hadis hasen, Sahihu Džami`a 5847, Albani).

Gdje su sve dove održavane na području kalesijske općine?

Samir Halilović je govorio o dovištima na području kalesijske općine kroz povijest. Naveo je da su se od davnina na području Kalesije održavale kišne i druge dove.
– Dove pod vedrim nebom na kalesijskom području obavljane su utorkom na oko 15-ak do sada poznatih lokaliteta i to u jurjevskom i aliđunskom periodu. Dove su počinjale na lokalitetu “Mokrače” pored izvora Mokrače (naselje Miljanovci) i to prvog utorka po Jurjevu. Pamti se da je posljednja dova na Mokračama održana 1946. godine. Drugog utorka po Jurjevu obavljana je dova na uzvišenju Plješevica (iznad G. Petrovica), odnosno između naselja Gornje Petrovice, Bukvari, Meškovići i Kikači. Trećeg utorka po Jurjevu održavale su se dove na uzvišenju “Velika Jelica” iznad naselja Gornje Hrasno i Seljublja. Sljedećeg utorka na “Krušiku” pod Hadžića brdom (D.Vukovije). Dove su održavane na lokalitetu Dovište iznad naselja Zukići, koje i danas nosi naziv Dovište. Zadnja dova na Dovištu u Zukićima održana je 1956. godine. Kišne dove održavane su na “Bašči” pored Hadžijine vode u Jajićima, zatim na Pandurici iznad Hemlijaša, u Križevcima (Brdima) na lokalitetu Pojate, na Zukanovića brdu iznad Memića, u polju Lugovi južno od Memića ka rijeci Spreči, iznad Hajvaza na lokalitetu Orlić (Točak) pored starog Pašinog puta Tuzla – Zvornik, na Rudniku kod Borogova, na Mramorju iznad Šahbaza u G. Kalesiji, na Prijemetima (gdje je danas kamenolom pored puta Kalesija-Gojčin) kraj brda Vis i kod “Dugog vijera” kraj rijeke Spreče (zapadno od Begove ćuprije 1 km, pored puta Donji Rainci -Tupkovići). Kišne dove predvodili su uglavnom mjesni imami, ali su svakako bile posjećivane od strane drugih uglednih imama i mualima, kazao je Samir Halilović.

Alimi koji su bili na kalesijskim dovama

Kako je Halilović naveo, dove su redovno posjećivali najugledniji vjerski alimi kao što su: hadži hafiz Mehmed Teufik-ef. Azapagić (1838. – 1918.) iz Tuzle, bio je reis-ul-ulema od 1893. do 1910. godine, hadži hafiz Muhamed-ef. Čekić (1840. – 1908.) iz Tuzle, zatim muderis Behram-begove medrese i tuzlanski muftija, Muhamed-ef. Kurt (1879. – 1943.) iz Tuzle, tuzlanski muftija, hafiz Salih-ef. Sivčević (1885. – 1943.), muderis i upravitelj Behrambegove medrese u Tuzli, Šefket-ef. Šabić (1910. – 1975.) muderis Behrambegove medrese u Tuzli, hafiz Sulejman-ef. Damadžić, imam Jalske džamije u Tuzli, Salih-ef. Kamberović, Adem-ef. Žabić, hafiz Salih-ef. Suljić, hodža Treštenica, hafiz Drndić iz Đurđevika, Ahmed Refik Šabić, kadija Redžep-ef. Muminhodžić, Omer-ef. Taletović, hafiz Mehmed-ef. Mulahalilović iz Donjih Vukovija, Imšir-ef. Muminović iz Gornjih Vukovija, Šećo-ef. Resić iz Tupkovića, Husein-ef. Fazlić, hadži Osman-ef. i hadži Ibrahim-ef. Smajić (sva trojica su bila stambolska ulema), Šaćir-ef. Korkut, muderis iz Zvornika, hadži hafiz Ahmed-ef. Zejnilagić iz Zvornika i dr. Pamti se da su dovu u Zukićima pored hafiz Sulejman-ef. Damadžije, imama Jalske džamije u Tuzli, posjećivali i Nurija-ef. Jukić iz Kozluka, Ahmet-ef. Musić, Muhamed-ef. Musić iz Đurđevika i dr.
Tradicija redovnog održavanja dova na području Kalesije prekinuta je uvođenjem komunističkog sistema nakon II svjetskog rata. Padom tog sistema na nekim ranijim dovištima obnovljena je tradicija održavanja kišnih dova. Prva poslijeratna (nakon agresije na BiH 1992.-1995.) kišna dova na Plješevici održana je 28. avgusta 2000. godine.

Sve današnje dove na području Federacije

Mr. Dževad Tosunbegović i Nijaz Karić su govorili o projektu obnove dovišta kraj Pašinog puta iznad Hajvaza kod lokaliteta Orlić.

Oživljavanje ovog dovišta, rečeno je, predstavlja veliku podršku povratku na ove prostore. Manifestacija bi trajala više dana, a kulturni, naučni, vjerski i sportski sadržaji bi se odvijali na prostoru četiri općine: Kalesija, Zvornik, Sapna i Osmaci. Centralni dio bi bila dova kraj Pašinog puta iznad Hajvaza. Istaknuto je da danas vjerska okupljanja, na kojima učestvuje više hiljada ljudi, imamo uglavnom na području Federacije, kao što su: Ajvatovica, Djevojačaka pećina, Lastavica, Ratiš, Kaćuni, Dova na Buni kod Blagaja… Cilj je da takva okupljanja imamo i u Republici Srpskoj jer ovaj prostor pripada i Bošnjacima. Očekuje se podršku i od Muftijstva tuzlanskog i od Rijaseta.
Tribini je prisustvovao i Enver ef. Alić, glavni imam MIZ Kalesija, koji nije krio oduševljenje onim što je čuo, dodavši da je to za njega bila prava “naučna mukabela”. Obićao je punu podršku ovome projektu.
Na kraju je govorio i Avdo Karić (76), penzioner iz Hajvaza kod Kalesije, koji je govorio o svojim sjećanjima na dovu iznad Hajvaza na koju je kao dijete išao.
U sklopu manifestacije Dani Povelje, danas, u ponedjeljak, 2. septembra, u povodu obilježavanja 10. godišnjice smrti Alije Izetbegovića, prvog predsjednika Bosne i Hercegovine, u Kalesiji, u galerijskom prostoru BKC-a, bit će otvorena “Izložba fotografija o liku i djelu r. Alije Izetbegovića”. Na otvaranju izložbe će govoriti: Bakir Izetbegović, član Predsjedništva BiH, Rasim Omerović, načelnik, i Adnan Žiško, direktor Muzeja “Alija Izetbegović.

Autor: Fahrudin Sinanović