– 1597. Umro nizozemski polarni istraživač Willem Barentsz dok je pokušavao da pronađe sjeveroistočni pomorski prolaz iz Europe u Ameriku. Po njemu dobilo naziv Barentszovo more u Arktiku. Dijelove njegovog dnevnika 1871. pronašao je norveški kapetan Karlsen.

– 1756. U ćeliji zatvora u Kalkuti ugušila se 123 od 146 britanskih vojnika koje je uhitio indijski guverner Bengala. Zatvor kasnije postao poznat ka “crna rupa Kalkute”.

– 1819. Rođen francuski skladatelj njemačkog porijekla Jacques Offenbach, tvorac francuske operete.

– 1837. Umro britanski kralj Villiam IV. Nasljedila ga njegova nećakinja Victoria koja je vladala do smrti, 1901. godine.

– 1861. Rođen engleski biokemičar , jedan od osnivača nauke o vitaminima. S nizozemskim liječnikom Christianom Akmanom 1929. podijelio Nobelovu nagradu za medicinu.

– 1905. Rođena američka književnica Lillian Hellman. Proslavila se dramskim djelima koja sadrže oštru kritiku američkog društva i memoarima u kojima je opisala vrijeme makartizma.

– 1909. Rođen američki filmski glumac australijskog porijekla Errol Flynn, jedan od najpopularnijih holivudskih glumaca.

– 1923. Ubijen meksički revolucionar Francisco Pancho Villa, vođa seljačkog pokreta u revoluciji od 1910. do 1917. Proglašen za meksičkog nacionalnog junaka 1966. godine.

– 1933. Umrla njemačka revolucionarka Clara Zetkin, član međunarodnog radničkog pokreta. 1907. organizirala prvu međunarodnu konferenciju žena. Na njen prijedlog 8. ožujka proglašen je Međunarodnim danom žena.

– 1973. U Argentinu se nakon 18 godina izbjeglištva vratio bivši predsjednik Juan Domingo Peron. Za predsjednika ponovno izabran u rujnu 1973. godine.

– 1992. Predsjedništvo BiH proglasilo ratno stanje, objavilo opću mobilizaciju i uvelo radnu obvezu.

– 2001. Vođa pakistanskog vojnog režima, general Pervez Musharraf položio predsjedničku zakletvu, zamjenivši Muhameda Rafika Tarara, koji je na toj funkciji figurirao od vojnog udara koji je 1999. izvršio Musharraf.