Američka je vojska rat u Iraku započela 2003.g. uz par bespilotnih letjelica i bez ijednog robota na terenu. Danas postoji više od 7000 letjelica i oko 12 000 terenskih robota. Air Force će ove godine školovati više pilota za daljinsko upravljanje letjelicama nego običnih pilota, stoga, nemojmo se zavaravati i pretvarati da ne znamo kamo sve to vodi.

Pentagon želi razviti i implementirati vojsku autonomnih robota koji će ubijati bez oklijevanja. No, jedno također moramo razumjeti: ovo je tek prva generacija. Pitanje je vremena kada će ti roboti biti naoružani pucaljkama, granatama i ostalim. Njihovi ciljni sustavi bi mogli biti hibridna kombinacija termalnih i tehnologija za noćni vid što bi im omogućavalo da ljude vide i noću i da otkriju toplinske signale i kroz zidove. A dok modeli predatora trenutno privlače pozornost javnosti, vojska naručuje samo najnaprednije inačice, one koje mogu nositi više oružja.

Pri pojavi prvih robota, očekivalo se da će biti potrebno nekoliko desetljeća da se implementiraju i koriste u ratne svrhe, no oni su već dokazali svoju učinkovitost u ratu u Iraku, Afganistanu i Libiji. Američko ministarstvo obrane je sklopilo unosan ugovor s tvrtkom za razvoj i stvaranje humanoidnih robota koji mogu djelovati inteligentno i bez nadzora: Boston Dynamics Inc je s DARPA-om (Agencija za projekte istraživanja napredne obrane) sklopila ugovor vrijedan 10,9 milijuna dolara.

Na DAPA-inoj web stranici se navodi da će roboti pomagati pri „provođenju humanitarnih, katastrofičnih i srodnih operacija“. Ova generacija robota bi trebala biti dovršena do 9. kolovoza 2014.g. Boston Dynamics iza sebe ima povijest suradnje s DARPA-om kada je u prošlosti razvio poprilično zastrašujućeg BigDoga. Ovaj hidraulički četveronožni robot može nositi opterećenje do 130 kg što znači da se može efektivno naoružati, a uspijeva povratiti i ravnotežu nakon klizanja na ledu i snijegu.

Tvrtka je također razvila i CHEETAH, najbržeg četveronožnog robota koji može trčati i do brzine od 30 km/h. Također, razvijen je i RiSE – robot koji se uspinje okomitim površinama kao što su zidovi, stabla i ograde koristeći noge s mikro-kandžama kako bi se popeo površinskom teksturom, a uz niz drugih manjih robota, trenutno razvija PETMAN-a, robota koji simulira ljudsku fiziologiju i može održavati ravnotežu dok hoda, čuči i kreće se općenito.

No, kako je vladi uspjelo dobiti podršku javnosti za ove projekte? Još jedna stvar koju je potrebo shvatiti u ovoj priči jest to da roboti utječu i na politiku. Rijetke zapadne zemlje još uvijek imaju vojnu obvezu i uzimaju ratne zajmove ili plaćaju ratni porez, osobito nakon 2008.g i eskalacije recesije. Ali, bez zavaravanja, jasno je da svijet još uvijek ratuje, no ono što se promijenilo je odnos prema ratu.

Robotska tehnologija omogućava primjenu sile i ratovanja bez velikih političkih razmirica i rasprava koje nastupaju kada naši sinovi i kćeri bivaju slani na ratišta. U slučaju Libije je Barack Obama argumentirao da mu nije potrebno odobrenje kongresa jer su američki doprinos ondje činile bespilotne letjelice (koje su na kraju ispalile više od 150 raketa).

I dok Pentagon i dalje tvrdi da su roboti namijenjeni „humanitarnim“ misijama, teško je ne razmišljati drugačije, odnosno o sklonosti da se robotska tehnologija prilagodi vojnom stilu za mnogo agresivnije svrhe. To je vrlo lako iščitati iz zahtjeva Pentagona upućenog proizvođačima u kojem se traži razvoj robota koji mogu potražiti, otkriti i pratiti „ne-kooperativne“ osobe tijekom „potjere/izbjegavanja“.

U zahtjevu se opisuje potreba za:

„…razvijanjem softvera/hardvera za odijelo koje će omogućiti multi-robotskom timu da, zajedno s ljudskim operatorima, traži i otkriva ne-kooperativne ljudske subjekte. Glavni će zadatak uključivati određivanje kretanja tima robota kroz okolinu kako bi se povećala mogućnost pronalaženja predmet dok se mogućnost propuštanja subjekta svodi na minimum. Ukoliko je operater aktivni član tima za pretraživanje, softver treba smanjiti vjerojatnost susreta operatera i subjekta.“

Dio zahtjeva, naveden kao Faza III, spominje se želja za robotima koji su dovoljno razvijeni da bi „sami na inteligentan i samostalan način mogli vršiti potragu“.

Stručnjak za robotiku, profesor Noel Sharkley s Umjetne inteligencije i robotike sveučilišta Sheffield, je upozorio da se svijet naslijepo kreće prema potencijalno smrtonosnoj tehnokraciji i pozvao je da se zatraži garancija da će se ova tehnologija nalaziti na pravom mjestu. Upozorava da bi se takva autonomna oružja mogla u budućnosti koristiti od strane policijskih službenika u gradovima uz isticanje da Južna Koreja već planira razvijanje potpuno naoružanih policijskih autonomnih robota u gradovima.

Moramo biti svjesni da se sve ovo događa upravo sada. Pentagon financira autonomne robote koji mogu letjeti, plivati i hodati, a najnovije inačice mogu nositi i oružje. Sjećate li se Zvjezdanih ratova i Ratova klonova? Uskoro ćemo ih vidjeti i uživo.