Bosna i Hercegovina više nije zemlja tranzita trgovine ljudima, već porijekla! Na to je u razgovoru za “Dnevni avaz” upozorila Lana Jajčević, predstavnica Udruženih žena Banja Luka, u povodu jučerašnjeg obilježavanja Evropskog dana borbe protiv trgovine ljudima.

Potresna priča

– Banjalučka Sigurna kuća, namijenjena žrtvama porodičnog nasilja, do sada je bila utočište i rehabilitacioni centar za brojne, vrlo mlade djevojke koje su bile žrtve trgovine. Jedan slučaj iznimno mlade djevojke posebno me dirnuo kao stručnjaka, ali i kao ženu. Ta žrtva danas je uspješna studentica – navodi Jajčević.

U našoj zemlji tokom posljednjih pet godina identificirano je 150 žrtava trgovine ljudima. Koordinator za borbu protiv trgovine ljudima BiH Samir Rizvo kazao je da je prošle godine identificirano 65 žrtava trgovine ljudima, što znači da se svaki peti dan desio neki vid eksploatacije ljudi.

Žrtve su, kako kaže Rizvo, najčešće mlade žene iz razorenih ili jednoroditeljskih porodica, ranjive ličnosti koje kao takve svjesno biraju trgovci ljudima, dok je jedan od osnovnih uzroka siromaštvo.

– Pred nama stoji još mnogo posla, moramo raditi u svim segmentima borbe protiv trgovine ljudima, a jedna od njih je prevencija – naglasio je Rizvo nakon prikazivanja kratkog filma pod nazivom “Dvije djevojčice”.

Američki ambasador u BiH Patrik Mun (Patrick Moon) rekao je da BiH treba uraditi daleko više na identifikaciji žrtava te upozorio da je do prije dvije godine američka vlada bila zadovoljna napretkom u BiH kada je riječ o suzbijanju trgovine ljudima i prisilnog rada.

Aida Bekić, menadžerica za oblast zaštite djece iz organizacije “Save the Children”, kazala je da je posljednjih godina evidentan znatan porast trgovine maloljetnim u odnosu na punoljetne žrtve.

– Više od 50 posto odraslih regrutovano je dok su bili maloljetni, i to najčešće između 14. i 15. godine. Tako je od osam identificiranih žrtava u 2010. godini, pet njih bilo maloljetno. Naše su pretpostavke da je ovaj broj mnogo veći, što tvrde i nevladine organizacije koje vode skloništa za žrtve – kaže Bekić, koja je podvukla da su se od 2003. i 2004. godine lokacije na kojima su nuđene seksualne usluge, iz barova preselile u privatne kuće i stanove.

Prema podacima OSCE-a, većina žrtava trgovine ljudima u BiH nekada je bila iz istočne Evrope, Ukrajine, Moldavije, Rumunije, a danas u BiH tipična žrtva trgovine ljudima je maloljetna osoba, državljanin BiH, koju je sve teže identificirati.

Daleke destinacije

Prema izvještaju Stejt departmenta, BiH je izvor, destinacija i tranzitna zemlja za muškarce, žene i djecu koji su izloženi trgovini ljudima u svrhu seksualnog iskorištavanja i prisilnog rada.

Žrtve iz BiH odvode se u Azerbejdžan, Sloveniju, Hrvatsku, Španiju i druge evropske zemlje. Žrtve u BiH, osim lokalnih, jesu žene i djevojke  iz Ukrajine, Albanije, Srbije, Kosova i Njemačke.