Stručnjaci predviđaju da će štete u poljoprivredi Bosne i Hercegovine od ovogodišnje suše premašiti i 500 miliona maraka. Tromjesečna suša i dugogodišnja nebriga vlasti te očekivano smanjenje izvoza u Hrvatsku i zemlje EU dovest će do propasti poljoprivrede, smatraju oni koji se obradom zemlje aktivno bave i već godinama imaju probleme.

Opća propast

U žitnici Semberiji čak i oni najveći poljoprivredni proizvođači trpe gubitke.

Zekerijah Kijo Arnautović i njegova dvojica sinova obrađuju ukupno 80 hektara zemljišta. Iako nije želio fotografirati se i govoriti za novine, Kijo kaže da jedva opstaje te da mu se dugovi samo gomilaju.

– Šta da kažem? Opća propast. Luk i krompir neće niko, cijene paprika su bagatelne, a o suši koja uništava proizvode da ne govorim. Svaku marku dajemo za zalijevanje, za repromaterijal i gorivo, za nadničare, tako da meni ništa i ne ostaje. A kad prispije, gdje da se proda? Ne znam kako će se iduće godine – pita se čovjek koji je u Janji već decenijama važi za uspješnog poljoprivrednog proizvođača.

Ljubo Maletić, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Semberije, obrađuje sedam i po hektara zemlje. Kaže da je rodom pšenice bio zadovoljan, ali da će kukuruz podbaciti i do 70 posto, što će izazvati katastrofu.

– I što sada ne uvoze kukuruz da pomognu nama paćenicima – pita se Maletić i dodaje:

– Kako će izdržati uzgajivači svinja, bikova, junadi, ovaca? Uvozi se ono za čime nemamo potrebe, uvijek se radi kontra i ovo već postaje neizdrživo.

On podsjeća da BiH već uvozi velike količine hrane, a domaća proizvodnja svake godine se smanjuje, zbog čega trpe svi.

Omča oko vrata

– Ako je seljak siromašan, od te države i te lokalne zajednice nema ništa. Ovo je najteža suša koju pamtim u mojih 61 godinu života – dodao je Maletić.

Domaći seljak je prezadužen. Mikrokreditne organizacije i krediti s kamatama od 20 posto odavno su omča oko vrata mnogim poljoprivrednicima. Oni za to krive državu te vremenske nepogode koje svake godine umanje prinose.

Bez strategije

Maletić naglašava da u svemu ovome nema ni strategije razvoja poljoprivrede.

– Već duže vremena nema ni adekvatnih podsticaja, nema projekata za navodnjavanje, nema novih tržišta. Užas – dodao je Maletić.