Len Klajnrok (77), jedan od kreatora interneta i vjerovatno prvi čovek koji ga je koristio, danas odbija da koristi Facebook i tvrdi da mu nije potreban. “Odličan je za moje unuke, ali nije za mene”, kaže ovaj profesor Kalifornijskog Univerziteta.

Klajnrok priznaje da je njegov odgovor generacijski uslovljen, i vjerovatno bi tako nešto rekao i vaš djed, ali u ovom slučaju razlog nije nepoznavanje najsavremenije tehnologije, karakteristično za većinu starijih ljudi.

Klajnrok je, naime, bio član tima koji je izmislio internet, i to još daleke 1969, kada su istraživači okupljeni u laboratoriji Kalifornijskog univerziteta međusobno razmjenjivali probne podatke između dva tadašnja glomazna kompjutera.

Bio je to začetak mreže Arpanet, koja se vremenom transformisala u internet kakav danas poznajemo.

– Zapravo imam osjećaj već viđenog i doživljenog. Nemam više potrebu da širim kontakte i da nalazim nove društvene grupe s kojima bih se povezao. Teško mi je da održim kontakt i sa ljudima sa kojima sam već povezan. Elektronska pošta mi je zatrpana porukama, moji prijatelji i kolege uvijek mogu da me nađu i stvarno ne želim još jednu mrežu koju bih redovno morao da provjeravam – kaže Klajnrok.

Facebook će se širiti na zemlje u razvoju

U ovakvom stavu, Klajnrok uopšte nije usamljen. Više od 900 miliona ljudi najmanje jednom mjesečno ide na svoj nalog na Fejsbuku, ali milioni drugih izričito odbijaju da otvore svoj nalog na ovoj društvenoj mreži.

Dvije petine odraslih Amerikanaca nema svoj nalog na Facebooku, a trećina tog broja tvrdi da im ni ne treba, ili da ih ne interesuje. Sa izlaskom na berzu Facebook će vjerovatno povećati pritisak na ovu katergoriju, u nastojanju da je pridobije.

Najveću perpsektivu za dalje širenje najpopularnija društvena mreža, međutim, ima u zemljama u razvoju, u kojima ogroman broj ljudi još uvijek uopšte nema pristup internetu.

Osim toga, 80% korisnika Facebooka već danas živi izvan sjevernoameričkog kontinenta, to jest SAD i Kanade.

Blic