Nakon šezdesetak godina, iz sušom raspuknute gline provirili su bijeli nadgrobni spomenici muslimanskoga groblja.

Između pravilno raspoređenih kamenih nadgrobnih spomenika, koji su ovih dana izronili sa sušnog dna Jablaničkog jezera, danas stoje uglavljene brodice i ljudi kojima je priroda otkrila više od 60 godina vodom skriveni svijet, prenosi Večernji list.

Među njima su i novinari i fotoreporteri poznate svjetske novinske agencije Reuters kojima je saharski pejzaž Jablaničkog jezera poslužio za veliku novinsku priču. Za razliku od Ramiza Memidzana (66) koji je u vrijeme gradnje hidroakumulacije u Jablanici i plavljenja groblja bio dječak i koji danas s oduševljenjem može promatrati toliko godina skrivani svijet, u Elektroprivredi BiH ne kriju očaj zbog neočekivane suše nakon obilnih snježnih padavina.

Memidzan kaže da je bio dječak kada je posljednji put, 1950. godine, vidio selo u kojemu je rođen, prije gradnje brane i stvaranja Jablaničkog jezera, potom preplavljeno s 30 metara vode. Ove godine može vidjeti i kamene grobove svojih predaka čije je ostatke otkrila najveća suša u posljednjih četrdesetak godina. U Elektroprivredi BiH, u čijem je vlasništvu akumulacijsko jezero u Jablanici, zbog tog neobičnog pustinjskog prizora bilježe svaki dan goleme finansijske gubitke.

Brane na Neretvi u blizini Jablaničkog jezera akumuliraju golemi vodeni sistem koji proizvodi u prosjeku 2000 megavatsati električne energije godišnje. Suša koja je počela u augustu prošle godine smanjila je proizvodnju na samo četvrtinu toga iznosa.