Međunarodni dan djeteta obilježava se svake godine 20. novembra, jer je toga dana 1989. godine usvojena Konvencija o pravima djeteta.

Kao međunarodni dokument Ujedinjenih naroda, Konvencija sadrži univerzalne standarde koje države moraju garantirati svakom djetetu. Konvenciju je tada potpisalo 196 zemalja, čime je postala najbrže i najšire prihvaćen sporazum na području međunarodnih ljudskih prava u historiji.

Time je svijet dao obećanje da će svoj djeci biti osigurana jednaka prava. Međutim, iako je svijet dao obećanje, njihova zagarantovana prava koja podrazumijevaju prava na preživljavanje, razvoj, učenje i razvijanje do punih potencijala, u praksi se ne provode u potpunosti.

“Prije svega, kada govorimo o obilježavanju Međunarodnog dana djeteta, čiji je cilj da podsjeti i
senzibiliše javnost o potrebi zaštite djece i maloljetnika od zloupotrebe, nasilja i raznih oblika
diskriminacije, da smo nažalost svjedoci da već drugu godinu djeca Gaze su svakodnevno
izložena ubijanju, nasilju, progonu iz svojih domova, škola i slično, te nažalost ta djeca
nemaju nikakvih zagarantovanih prava koja su propisana Konvencijama.Što se tiče samog rada Centra za socijalni rad Kalesija mi kroz svakodnevne aktivnosti, u cilju ostvarivanja svih prava iz oblasti socijalne I dječije zaštite kao I aktivnosti na zaštiti prava i u interesa djece u saradnji sa porodicama kao I drugim relevatnim institucijama I organizacijama, prije svega misleći na odgojno obrazovne ustanove, kroz podršku, zaštitu I brigu o djeci. “, kazao je mr. scr, Mahir Huremović, socijalni radnik u Centru.

Mnogo je izazova u zaštiti prava u našoj zajednici, kako ističu iz Centra za socijalni rad Kalesija, posebno se to odnosi na određene skupine djece, koja su izložena diskriminaciji.

“Mnoge porodice se suočavaju s ekonomskim teškoćama, što otežava pristup osnovnim potrebama
djece, kvalitet obrazovanja često može biti ograničen ili nedostupan u jednakim mogućnostima za svu djecu, nasilje kojem su djeca izožena u porodici, školi u grupi vršanjaka što često izaziva stres, traume koje su nedovoljno prepoznate i tretirane. Poseban izazov danas u društvu je diskriminacija određene grupe djece, kao što su djeca sa posebnim potrebama, djeca sa invaliditetom, djeca iz romskih zajednica kao I djeca bez roditeljskog staranja sve češće se suočavaju s dodatnom diskriminacijom i isključenjem.“, naveo je Selmir Buljikić, socijalni pedagog Centra za socijalni rad Kalesija.

Djecu izloženu bilo kojoj vrsti nasilja, zlostavljanja i zanemarivanja podrazumijeva rad sa porodicom na
otklanjanju svih nedostataka u funkcionisanju porodice, odnosno jačanju kapaciteta porodice koja
prije svega treba da bude zaštiti faktor u pravilnom odgoju i brzi o djetetu.

“Ukoliko se utvrdi da porodica ne posjeduje vještine kompetencije za pravilan rast, odgoj I brigu o djetetu, onda se prije svega poduzimaju aktivnosti za zaštiti djece izložene nasilju I zanemarivanju, njihovom izdvajanju iz porodica, te smještaju u neki alternativni oblik (smještaj u drugu porodicu, ustanove), gdje se prati njihov dalji rast razvoj I sačinjava Plan zaštite u cilju reunifikacije, odnosno vraćanja djeteta u biološku porodicu, ukoliko su se stekli uslovi za povrat.”, naveli su naši sagovornici.

Rad na zaštiti prava i interesa djece je uvijek hitan i prioritetan, a pogotovo kod djece čija su prava i
interesi ugroženi prije svega misleći na njihovo zdravlje kao i posljedice koje određeni vid trauma
može ostaviti kod djeteta, prije svega misleći na njihovu zaštitu, osjećaj sigurnosti i pripadnosti, te
ublažavanje nastalih posljedica.

“Zaštita mentalnog zdravlja kod djece sa poteškoćama u razvoju i djece sa invaliditetom, jeste da ih kontinuirano podstičemo da budu aktivni članovi svoje zajednice, škole, kao i dnevnih centara koji egzistiraju u TK-a, a u skladu sa njihovim preostalim mogućnostima. Vjerujemo da će na području naše lokalne zajednice u narednom periodu ići u pravcu osnivanja Centra za rani rast i razvoj pri JZU Domu zdravlja Kalesija kao i jačanje kapaciteta Centra za mentalno zdravlje u zajednici.“

Općina Kalesija je među prvim općinama u kantonu koja je uskladila Protokole o zaštiti i postupanju u
radu sa djecom, prije svega misleći na zaštitu i postupanje u slučajevima prosjačenja, radne
ekploatacije i svih drugih oblika zolupotrebe djece, zatim Protokola o zaštiti i postupanju u
slučajevima nasilja u kojem je poseban akcenat stavljen na zaštitu prava i interesa djece izloženih bilo
kojem obliku nasilja.