05.nov.2024
Špinat je jedna od omiljenih zimskih kultura u plastenicima, jer podnosi niže temperature i može pružiti svježe, zdravo lišće tokom cijele sezone. Međutim, kako biste osigurali zdrav i kvalitetan urod do proljeća, postoje određene greške koje treba izbjegavati.
Dakle, uzgajanje špinata u plasteniku tokom zime može biti isplativo i korisno, ali zahtijeva pažnju i njegu. Ako pravilno planirate i vodite računa o potrebama biljaka, možete uživati u svježem, zdravom špinatu sve do proljeća. Kako biste to postigli, pripremili smo kratak “vodič” koji će vam pomoći da izbjegnete uobičajene zamke i osigurate uspješan rast vaših biljaka.
Špinat voli vlažno tlo, ali prekomjerno zalijevanje može dovesti do truljenja korijena, posebno u hladnijim uvjetima. Plastenici zimi nemaju visoku stopu isparavanja, pa se voda sporije suši. Zalijevajte špinat redovno, ali umjereno, pazeći da zemlja bude vlažna, a ne natopljena. Provjeravajte vlagu tla i zalijevajte tek kad je površinski sloj lagano suh.
Iako plastenici štite biljke od hladnoće, zadržavanje vlage u zatvorenom prostoru može stvoriti idealne uvjete za razvoj gljivičnih bolesti. Ne zanemarujte ventilaciju! Čak i tokom zimskih mjeseci, povremeno otvorite plastenik kako biste omogućili cirkulaciju svježeg zraka. To će smanjiti vlažnost i smanjiti šanse za pojavu plijesni i gljivica na špinatu.
Špinat može podnijeti niže temperature, no potrebno mu je dovoljno svjetla za pravilan rast. Zimi su dani kraći, pa ako vaš plastenik ne dobija dovoljno prirodne svjetlosti, razmislite o dopunskoj rasvjeti. Nedostatak svjetlosti može usporiti rast i učiniti špinat manje otpornim na bolesti.
Jedna od najvažnijih stvari pri uzgoju špinata u plasteniku je kontrola temperature. Špinat najbolje raste na temperaturama između 10°C i 18°C. Ako je pretoplo, može početi brže cvjetati i gubiti kvalitet lišća, a previsoke temperature tokom dana mogu stvoriti stres za biljke. S druge strane, preniske temperature mogu usporiti rast i izazvati šok kod biljaka. Korištenje termometra u plasteniku i održavanje stabilnih uvjeta ključ je za uspješan urod.
Iako špinat treba hranjivo tlo, previše đubriva, posebno azota, može uzrokovati brz rast koji rezultira nježnim, lomljivim listovima sklonim bolestima. S druge strane, nedovoljno hranjiva može dovesti do sporog rasta i žutila listova. Koristite uravnoteženo organsko đubrivo i dodajte ga u tlo prije sadnje, te lagano prihranite biljke tokom vegetacije.
Jedna od uobičajenih grešaka kod uzgoja špinata u plasteniku je sadnja u prezbijeno tlo. Špinat voli dobro drenirano i rahlo tlo, a ako je ono previše zbijeno, korijenje neće moći pravilno rasti i upijati hranjive tvari. Zato, prije sadnje, pobrinite se da tlo u plasteniku bude dovoljno rahlo i propusno, a redovno ga rahlite tokom sezone.
I pored toga što špinat raste u plasteniku, korov može i dalje predstavljati problem. On se može brzo proširiti i natjecati s vašim špinatom za hranjive tvari i prostor. Redovno uklanjajte korov kako biste osigurali da vaše biljke imaju dovoljno prostora i resursa za pravilan rast.
Ako sadite špinat preblizu, biljke se mogu međusobno natjecati za svjetlost, vodu i hranjive tvari. To može dovesti do manjeg prinosa i lošijeg kvaliteta. Ostavite dovoljno prostora između njih, idealno oko 20-30 cm, kako bi svaka imala dovoljno zraka i prostora za pravilan razvoj.
Jedna od čestih grešaka je čekanje predugo sa berbom špinata. Ako špinat preraste, listovi postaju tvrdi i gorki, a biljke mogu početi cvjetati. Redovno ga berite, počevši od donjih listova, kako biste podstakli kontinuirani rast i zadržali nježan, okusan list.
Iako su plastenici zatvoreni prostori, to ne znači da su zaštićeni od štetočina. Zimske štetočine poput lisnih uši mogu predstavljati problem. Redovno pregledajte biljke na znakove štetočina i odmah poduzmite mjere ako primijetite infestaciju. Prirodni insekticidi ili biološka kontrola mogu biti dobra rješenja u plasteničkoj proizvodnji.
Izvor: Agroklub
13°