Inicijativa za monitoring evropskih integracija Bosne i Hercegovine (BiH) predstavila je Alternativni izvještaj o napretku BiH u ispunjavanju prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije za period april 2023.- juli 2024. godine.

Alternativni izvještaj, koji je rezultat višemjesečnog rada organizacija civilnog društva iz cijele BiH, ukazuje na, kako je saopšteno iz Inicijative za monitoring evropskih integracija BiH, zabrinjavajuće trendove koji dovode u opasnost funkcionisanje postojećeg pravnog okvira, kao i kašnjenje u donošenju ključnih zakona, te uspostavljanju pravnog okvira u skladu sa evropskim standardima, posebno u reformi pravosuđa, antikorupcijskim zakonima, te zaštiti osnovnih ljudskih prava i sloboda.

Bosna i Hercegovina će morati ispuniti 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije iz maja 2019. godine, a jedan od prioriteta je i garantovati slobodu izražavanja medija i zaštitu novinara, posebno putem osiguranja odgovarajućeg sudskog procesuiranja predmeta prijetnji i upotrebe nasilja nad novinarima i medijskim radnicima, i osiguranja finansijske održivosti javnih RTV servisa.
Dešavanja oko javnih servisa u BiH, kako se navodi u izvještaju, bila su vrlo dramatična kako u 2023. godini tako i u tekućoj 2024. godini, pa je morao i sud da reaguje, a čini se da će i dalje morati reagovati pravosudni organi, jer su podnesene i krivične prijave. U tom svemu, kako je naglašeno, najviše trpe gledaoci i uposlenici.
U izvještaju je istaknuto i da se efikasnost pravosuđa i policije u zaštiti slobode medija i sigurnosti novinara nije drastično povećala, iako su formirane „kontakt tačke“ u policiji i pravosuđu, odnosno osobe odgovorne za bilježenje slučajeva prijetnji novinarima, pokretanje hitnih istraga i vođenje evidencije o broju napada.
Novinari i novinarke u BiH, piše u izvještaju, na svojim zadacima nerijetko su meta verbalnih prijetnji i napada, ponekad i fizičkih, kao i na udaru različitih vrsta pritisaka, a u isto vrijeme vlasti i određeni političari rade na dodatnom gušenju medijskih sloboda. Bilježi se i rastući trend političkog pritiska i verbalnih uvreda prema novinarima i medijima od političara i javnih funkcionera, od ministara do predsjednika.

Prijetnje novinarkama i slučajevi rodno zasnovanog nasilja također ne jenjavaju, pa je bilo više napada na novinarke.

U 2023. godini registrovano je u bazi podataka FMHL-a (Linije za pomoć novinarima) ukupno 87 slučajeva ugrožavanja sigurnosti i prijetnji novinarima, što ukazuje na rast nasilja nad novinarima i medijima od 10,12 posto u poređenju sa 2022. godinom. Te prijetnje su se kretale od prijetnji smrću do političkih pritisaka. Od navedenog broja, samo 25,4 posto prijavljenih slučajeva nadležnim institucijama riješeno je u korist novinara i medija. U periodu od oktobra 2023. do jula 2024. godine zabilježeno je 50 novih slučajeva kršenja medijskih sloboda, kao i prijetnje novinarima u vezi s njihovim profesionalnim pravima i sigurnošću.

U izvještaju je istaknuto i da je BiH u 2024. godine pala za 17 mjesta na Svjetskom indeksu medijskih sloboda Reportera bez granica (RSF). Nalazi se na 81. poziciji, u odnosu na godinu ranije, kada je bila na 64. mjestu, i najviše je nazadovala od svih zemalja Zapadnog Balkana.

Izvještaj ističe i da su učestale SLAPP tužbe (strateške sudske tužbe protiv učešća javnosti) u oba entiteta, a posebno protiv novinara koji se bave istraživačkim novinarstvom i otkrivaju afere vezane za korupciju i kriminal.

U izvještaju se podsjeća da su rekriminalizaciju klevete u RS-u usvajanjem izmjena Krivičnog zakonika RS-a u julu 2023. civilno društvo i predstavnici većeg broja medija doživjeli kao početak otvorene faze represije ne samo nad medijima već i nad građanima. U izvještaju se napominje da je usvajanje ovakvih izmjena i dopuna zakona stvorilo brojne prepreke za rad medija širom BiH, dovodeći do potencijalne cenzure i autocenzure, te dodatno ugrožavajući medijska prava i slobode, a nije u skladu ni sa evropskim putem. Godinu dana nakon vraćanja u zakon rekriminalizacije klevete, piše u izvještaju, zabilježene su već 122 krivične prijave. Iako za sada nema optuženih, veliki broj prijava pokazuje da će se, naglašeno je, takav zakon do uspostavljanja tužilačke i sudske prakse koristiti kao sredstvo zastrašivanja.

Zabrinutost medijske zajednice izazvala su i dešavanja u RS-u, gdje se dešavaju izmjene zakonske regulative u vezi s novinarima i medijima, a koje su u suprotnosti sa standardima Evropske unije. U novinarskim krugovima, navedeno je u izvještaju, postavlja se pitanje da li će to biti novi udar na medije. Mnogi mediji, posebno oni registrovani kao nevladine organizacije, strahuju da bi najavljeni zakon, oko kojeg se sve radi tajnovito, mogao ugroziti njihov status i djelovanje na teritoriji RS-a i da će njime biti nastavljen pritisak na medijske slobode.

Istaknuto je i da javne vlasti u drugim dijelovima BiH ne miruju kada su u pitanju izmjene medijskog zakonodavstva, koje mogu imati veliki uticaj na budućnost slobode izražavanja i slobode medija.

Radna grupa za pripremu nacrta zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira u Kantonu Sarajevo završila je svoj rad i dostavila dokument Ministarstvu unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo, bez postizanja dogovora o određivanju interneta i društvenih mreža kao „javnog prostora“, kao i o kažnjavanju osoba koje šire govor mržnje, lažne vijesti i počine druge radnje protiv sigurnosti građana putem interneta. Istaknuto je da BH Novinari i Vijeće za štampu nisu prihvatili odredbe koje se odnose na internet kao javni prostor, niti su podržali bilo kakve ovlasti policije u vezi sa širenjem lažnih vijesti i drugog medijskog sadržaja koji može imati negativne posljedice po građane i sigurnost. I u Hercegovačko-neretvanskom kantonu (HNK) nadležni su najavili da u narednom periodu planiraju izvršiti slične izmjene i dopune Zakona o javnom redu i miru HNK.

Inicijativa za monitoring evropskih integracija BiH poziva institucije na svim nivoima vlasti u BiH na transparentnost u zakonodavnim procesima, jačanje pravnog i institucionalnog okvira za borbu protiv korupcije i zaštitu ljudskih prava, te osiguravanje slobode medija, kako bi zemlja ispoštovala svoje ustavne i međunarodne obaveze i time se približila punopravnom članstvu u Evropskoj uniji.

Kompletan alternativni izvještaj je dostupan ovdje.

Izvor: Mediacentar