Posljednja istraživanja pokazuju da je poslije nekoliko godina snažnog ekonomskog rasta Bosna i Hercegovina u posljednje tri godine značajno pogoršala svoj ekonomski učinak po skoro svim relevantnim parametrima.

Djelomično se ovo događa zbog globalne ekonomske krize, ali i zbog sporog prelaska Bosne i Hercegovine na politiku otvorenog tržišta i zakonskih regulativa. Neefikasna i visoka javna potrošnja predstavlja značajno opterećenje za ionako slabo i nerazvijeno gospodarstvo. Slaba vladavina zakona i raširenost korupcije obeshrabruju poduzetnike. Poduzetnici i potencijalni ulagači ukazuju na potrebu otklanjanja poslovnih barijera, opterećenja, korupcije i sive ekonomije, koji onemogućavaju značajnije investiranje.

Fondacija Heritage i Wall Street Journal su objavili indeks ekonomskih sloboda u 179 zemalja za 2012. godinu. Prema ovom istraživanju Bosna i Hercegovina se nalazi na 104. mjestu u svijetu. Ekonomske slobode podrazumijevaju praćenje brojnih parametara: poštovanje prava vlasništva, sloboda investiranja, sloboda trgovine, ograničavanje javne potrošnje, fiskalna i monetarna sloboda, borba protiv inflacije, visina kamatnih stopa, itd,… Ukupan rezultat Bosne i Hercegovine je za 0,2 posto lošiji u odnosu na prošlu godinu i najlošiji je od svih zemalja bivše Jugoslavije.

Prema podacima fondacije Heritage o nezaposlenosti situacija je još teža. Nezaposlenost u BiH je 43,1 posto i najlošija je od svih zemalja bivše Jugoslavije. Prema nezaposlenosti BiH je u težoj situaciji nego u tri četvrtine afričkih zemalja.

Nadalje, prema podacima Europske statističke agencije Eurostat, gospodarstvenici u Bosni Hercegovini za naplatu robe ili pružene usluge u prosjeku čekaju 104 dana. Prema ovom istraživanju Bosna i Hercegovina se od europskih zemalja nalazi samo ispred Srbije, gdje se na naplatu čeka 128 dana i Albanije, gdje se roba ili usluge naplate u prosjeku za 127 dana.

Jedini ohrabrujući podatak dolazi iz oblasti investicija. Tu postoje različiti podaci koje objavljuje nekoliko institucija (Centralna Banka BiH, Vijeće Ministara BiH), ali je činjenica da je prema svim izvorima u 2011. godini zaustavljen trend pada investicija koji je u Bosni i Hercegovini zabilježen u proteklih nekoliko godina. Ovo daje nadu da dolazi do određenih promjena te da se nazire izlazak iz faze stagnacije i recesije.

Loša pozicija Bosne i Hercegovine u globalnim okvirima, prema većini pokazatelja, nameće obvezu praćenja situacije na lokalnoj razini. REDAH je pokrenuo sistematsko i kontinuirano praćenje ključnih parametara prema kojima se može sagledati trenutna poslovna klima u Hercegovini.

U sklopu aktualne provedbe projekta “Konkurentni regionalni ekonomski razvitak u Hercegovini – CREDO Hercegovina” REDAH je uradio analizu poslovnog okruženja u Hercegovini i izradio dokument “Barometar lokalnog poslovnog okruženja”. Barometar je urađen na osnovu podataka prikupljenih u 21 općini u Hercegovini u oba entiteta i obuhvata 10 aspekata lokalnog ekonomskog razvoja, prikazujući stanje u jedinicama lokalne samouprave za 2011. godinu.

“Barometar lokalnog poslovnog okruženja” bi trebao poslužiti organima vlasti na svim razinama, domaćim i međunarodnim organizacijama i institucijama da imaju kontinuirano praćenje aktualne situacije i tendencija u lokalnom poslovnom okruženju. Na ovaj način bi se stvorila mogućnost za planiranje i poduzimanje konkretnih akcija potpore općinama u unapređenju poslovnih prilika. Planirano je da REDAH nastavi kontinuirano praćenje lokalnog poslovnog okruženja u Hercegovini, te u tom smislu svakih 6 mjeseci objavljuje ažurirani “Barometar lokalnog poslovnog okruženja”.