Kalesija

Treba li sestra da se odrekne nasljedstva porodičnog imanja u korist svoga brata?

U vrijeme rodne ravnopravnosti, i dalje se na našim prostorima dešava da se sestre odriču nasljedstva u ime brata ili braće.

U selima je to običaj koji traje već decenijama, a u gradovima se ista tradicija odvija iz drugih pobuda.

Najčešći razlog koji „natjera“ sestre da se u ime braće odreknu onoga što im po zakonu pripada jeste dobro materijalno stanje nježnijeg člana porodice.

FOTO: Ilustracija

Nerijetko se dešava da majka od kćerke traži da se odrekne nasljedstva u korist brata, jer se „dobro udala“ ili zato što ima plaćeniji posao od njega.

Iako su učesnici u nasljedstvu pred zakonom ravnopravni, dešava se da se sestre odriču nasljedstva u ime braće, jer majka, otac ili neki drugi član porodice, na nju vrši pritisak da tako treba da postupi.

Vrijeme prolazi, ali ovaj običaj ostaje.

Iako je 21. vijek, jedan običaj je ostao duboko ukorjenjen na našim prostorima i većina ga odobrava – odricanje sestre od nasljedstva u korist brata.

U nekim sredinama je čak sramota ukoliko se kojim slučajem dogodi da sestra prihvati dio imovine svojih roditelja, i često u tom slučaju postane meta ogovaranja i negodovanja.

Sagovornica Telegrafa je jedna od žena koja se nakon smrti oca odrekla nasljedstva u korist brata, a isto to je uradila i njena rođena sestra.

Ipak njena priča je malo drugačija: nije bilo prisile, niti nagovaranja. Kako kaže, njoj su ruke, bile odriješene, ali sama je odlučila tako.

– Nas je troje djece. Sestra i ja smo se odavno udale, a brat je ostao kod kuće. Kada nam je otac umro, brat je rekao da same odlučimo hoćemo li prihvatiti nasljedstvo i da on nema ništa protiv, šta god da odlučimo poštovaće.

Kako kaže sagovornica, brat je govorio da nema on ništa više prava od svojih sestara na imovinu roditelja, ali je ipak odlučila da ništa ne uzme.

Ipak, postoje situacije u kojima nije sve tako jednostavno. Neke žene se odriču zbog nagovaranja bližnjih, a druge se ne odriču zbog podjednakih prava, a nerijetko razlog je i sigurnost, odnosno, ukoliko se razvedu ili se nešto nepredviđeno dogodi, da imaju gdje da se vrate. Ipak, ne nailaze svi na razumijevanje porodice, te su česte i svađe između najbližih.

– Riješila sam, kao i sestra, da se odreknem. Ovo je razlog: ja imam svoju kuću, porodicu i imanje koje radimo već 30 godina. Brat je ostao sa roditeljima, sa njima radio sve, o njima je on najviše brinuo i nastaviće isto da radi. Zašto bih ja uzimala nešto što je on stvarao i sto će nastaviti da gradi, kada već nema potrebe – kaže ona i dodaje da joj je brat rekao da iako se odrekla može da uzme šta god da poželi.

S druge strane, struka kaže da se sestre odriču nasljedstva uglavnom zbog tradicije.

– Ta tradicija je povezana sa nasljeđivanjem zemlje i to ide još od rimskog vremena. Jer ako porodica ima jedan komad zemlje, pa ako tu zemlju nasljeđuju sva djeca, pa u sljedećoj generaciji sva djeca od sve djece, onda na kraju dobijete besmisleno male komade zemlje i mnogo posvađanih vlasnika, te je zbog toga tradicionalno bilo da svu zemlju nasljeđuje najstariji sin, što je nepravedno i prema ćerkama i prema drugim sinovima.

Zemlja je imala prioritet. Taj koji nasljeđuje, on zauzvrat mora da brine o ostarjelim roditeljima. Takav je bio društvni ugovor i tako su stvari funkcionisale. Međutim, danas je zakon takav da je stvar pravedna i da svi imaju prava da naslijede vlasništvo nad imovinom.

– Imate žene koje se odriču svog dijela u korist braće prvenstveno što znaju da je takva bila volja roditelja. Kad kažem roditelja, najčešće je to otac, ali može biti i majka. Imate i suprotne primjere da ta žena, sestra, a kasnije i majka, razmišlja o ekonomskoj poziciji svoje djece i zbog toga ne odustaje i istjeruje svoje pravo.

Ja mislim da se taj broj žena koje se odriču neke imovine u korist brata smanjuje upravo zbog toga što je lojalnost prema svojoj djeci jača od lojalnosti prema roditeljima, odnosno prema bratu – objašnjava naš sagovornik.

Na konstataciju da žene koje prihvate nasljedstvo, nerijetko bivaju tema ogovaranja, vrijeđanja, a dešava se i odbačene od svoje braće, struka smatra da rezultati takvih ostavinskih rasprava nisu vezane za spol.

– Imate i dva brata koji se posvađaju, kao i dve sestre. Na ostavinskim raspravama ljudi često mijere koliko je  roditelj volio nekog od djece, kakav je bio u djetinjstvu, ko je dobio više, ko manje. Tu se posebno uspostavlja dinamika kada ti srodnici imaju svoje muževe, odnosno žene, te tako ti muževi i supruge ne osjećaju nikakvu lojalnost prema porodici pokojnika i insistiraju da njihova porodica dobije nešto. Ti odnosi se jako komplikuju, ima mnogo zamjerki, prekida kontakta, mržnje, osvete, itd – navodi sagovrnik i podvlači da se to ne vezuje samo na odnos porodice prema ženi koja je prihvatila nasljedstvo.

Ipak, ma koliko vremena prošlo, iako nije primorana, od sestre se i dan danas očekuje da se odrekne svog dijela. S obzirom na to da smo po zakonu svi ravnopravni, na vama je, a ne na tradiciji, kakve ćete korake preuzeti.

Znate nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
[contact-form-7 id="257132" title="Report error"]

Komentari

Kalesija: Otvorena savremena benziska pumpa i autobuska stanica, inves …

Načelnik upriličio prijem za učenike generacije i dobitnicu “ …

KK “Basket” poražen od OKK “Sloboda” u finalu …

VIDEO/ Sabera Salihović za domaće sokove osvaja prve nagrade na razn …

Džemat Jelovo Brdo organizuje vjerski program „Druženje s dijaspo …

U požaru izgorjela Hadži Pašina džamija u Brčkom

CLOSE
CLOSE