U jeku razgovora koje vrši Ured visokog predstavnika (OHR) o nametanju izmjena izbornog zakona najviše pažnje je usmjereno na dio koji se odnosi na popunjavanje Doma naroda FBiH.

Christian Schmidt danas vrši razgovore sa čelnicima parlamentarnih stranaka čime je definitivno potvrđeno da OHR ide u pravcu nametanja određenih odredbi zakona. Kako Klix.ba saznaje tehničke izmjene zakona će neminovno biti nametnute, međutim ni one neće u potpunosti riješiti sve detalje. Zakonske izmjene koje Schmidt planira donijeti odnose se na dio koji regulira formiranje, popunjavanje i izbor zamjenskih članova biračkih odbora. Sve druge detalje, ukoliko bi ih Schmidt i mijenjao teško bi se mogli implementirati do izbora 2. oktobra.

S druge strane najviše se raspravlja o političkom segmentu izbornog zakona koji se odnosi na popunjavanje Doma naroda FBiH. Istraga je objavila da u PIC-u ne postoji konsenzus među članicama u kojem smjeru bi te izmjene trebale ići te da se predlaže uvođenje tzv. cenzusa, odnosno da određeni kanton može dati delegate u Dom naroda FBiH iz reda konstitutivnih naroda kojih u tom kantonu ima u određenom procentu.

Ranije je Klix.ba došao do informacija da Schmidt nametanjem izmjena zakona planira riješiti pitanje presude “Ljubić”, ali i pitanje deblokade FBiH, što bi u praksi značilo da više niko ne bi bio u mogućnosti blokirati formiranje naprijmer Vlade FBiH, što je slučaj posljednje 3,5 godine. Iz toga se može iščitati da bi Schmidt mogao ići u pravcu izalska u susret HDZ-u u pogledu presude “Ljubić”, a da bi u drugom dijelu HDZ-u izbio opciju da kontroliše formiranje vlasti.

Tu i dalje ostaje otvoreno pitanje ovlasti Doma naroda, jer nije jasno da li bi Schmidt išao u pravcu reduciranja ovlasti tog zakonodavnog tijela.

Schmidt bi za nametanje zakona trebao dobiti podršku i američke ambasade, ali je važno kako će se postaviti ambasadori Njemačke, Velike Britanije i Turske. Potpuni konsenzus je teško očekivati.

Najizglednija opcija je da Schmidt u narednih desetak dana nametne tehničke izmjene izbornog zakona, a da u političkom segmentu ostavi prostor do marta naredne godine i najavi nametanje i tih odredbi ukoliko političke stranke same do tada ne pronađu rješenje. Druga opcija je da i te odredbe nametne u paketu sa tehničkim detaljima, ali da njihovo stupanje na snagu pomjeri za proljeće naredne godine.

Takav scenarij korespondira sa principima koji su dogovoreni u Briselu o tome da će se vlast na svim nivoima formirati najkasnije šest mjeseci od održavanja izbora.

Klix.ba saznaje da ove sedmice Schmidt ipak neće nametati izmjene izbornog zakona t ed abi se to moglo dogoditi naredne sedmice, s obzirom da do kraja ove sedmice ne može stići obaviti sve konsultacije.

Klix.ba