Izmjene Zakona o radu u parlamentarnoj proceduri već 15 godina
Zbog neadekvatne zaštite na radu radnici gube glave, čekajući da političari usvoje izmjene Zakona o radu, koji je u parlamentarnoj proceduri već 15 godina. Besim Duraković, direktor tuzlanskih inspekcija, godinama upozorava na nepostojanje adekvatnih zakonskih propisa, te da je aktuelni zakon prepisan iz SFRJ i da sadrži kaznene odredbe u jugoslovenskim dinarima.

U prvih šest mjeseci 2011, prema navodima Durakovića, tuzlanski inspektori su, zbog uočenih nepravilnosti, izrekli 432 zabrane rada i napisali 720 prekršajnih naloga u iznosu 404.733 KM. Ubilježena je 21 povreda na radu, od kojih 18 težih i dvije lakše. U junu je na gradilištu smrtno stradao Ahmet Smajić, a prošlog petka i Mevludin Husejnović. “Zabilježili smo i jedan slučaj neprijavljivanja teže povrede na radu, a neprijavljivanje je sankcionisano prekršajnim nalogom od 2.500 KM. Do povreda na radu dolazi najprije zbog kršenja propisa o sigurnosti i nedostatka opće kontrole primjene propisa zaštite”, navodi Duraković.

U svojim analizama inspektori navode da se dio krivice odnosi i na same uposlenike, koji se ne pridržavaju zakonskih propisa. Duraković navodi da su inspektori na terenu najviše problema imali prilikom suzbijanja rada na crno jer je, kako kaže, na snazi neprincipijelna koalicija radnik – poslodavac. “Očito da građani u sveopštoj besparici razmišljaju stomakom, a ne mozgom. Jednostavno, oni ne žele da riješe svoj radno-pravni status, a kulminacija problema biće za pet ili deset godina kada dođu u dob da ih niko više neće zaposliti i da će im samo preostati kontejner”, kaže Duraković.

Ističe da su radnici na crno spremni na svašta samo da zadrže posao. Primjera radi, navodi, prilikom kontrole gradilišta radnici su se znali satima skrivati po tavanima ili čak gađati inspektore ciglama. “Rad na crno možemo suzbiti samo uz promjenu zakonske regulative. Trenutno je ista kazna za jednog ili 300 radnika na crno, a ona iznosi 1.000 KM. Vjerujte da su me zvale gazde velikih firmi i govorile da im odmah napišemo dvanaest naloga sa po 1.000 KM. Ali, kada bi se kazne odnosile na pojedinačne slučajeve s takvim firmama bi završili za sva vremena. Ovako, oni uplate 12.000 KM kazne na godišnjem nivou, ali zato zarade milione. I tako godinama”, govori Duraković.

tip.ba