Iako je prošlo tri mjeseca od početka pandemije i mjesec dana od njenog blagog smirivanja, oporavak tržišta se ne nazire, kompanije rade sa smanjenim kapacitetom i veoma je teško procijeniti kakav nas očekuje nastavak godine.

Usljed krize, kako kaže, smanjena je potražnjama za robama i uslugama, što se reflektovalo na bh. kompanije i na bh. ekonomiju.

Postoje mnogo slučajeva gdje je došlo do otkazivanja ugovora i narudžbi, ali je najčešći slučaj da su prolongirani rokovi za isporuku proizvoda.

“To je uzrokovalo da kompanije rade sa umanjenim kapacitetom i da ne mogu planirati poslovne aktivnosti. Svjedoci smo da razvijene ekonomije trpe gubitke, smanjena je potrošnja, a mnoge planirane investicije su prolongirane”, navodi on.

Smatra kako je problem u tome što to stanje smanjene poslovne aktivnosti predugo traje, veoma je teško procijeniti do kada će zaista trajati i kada će doći do postepenog oporavka tržišta.

“Situacija je teška, kompanije troše unutrašnje rezerve da bi se poslovni sistem očuvao i spasila radna mjesta”, ističe Mališević.

Sve to potvrđuju i statistički podaci koji ukazuju na pad poslovne aktivnosti, uz pad proizvodnje i izvoza.

“U januaru 2020. metalska i elektro industrija je izvezla proizvoda u vrijednosti od gotovo 260 miliona KM što je u odnosu na januar 2019. godine više za 3%. U februaru 2020. g. je izvezeno 256,5 miliona KM i manje je za 7% u odnosu na isti period u 2019. godini. U martu 2020. godine je izvezeno 240 miliona KM proizvoda metalske i elektro industrije i za 20% je manje u odnosu na 2019. godinu. April je donio veliki pad izvoza, izvezlo se vrijednosti proizvda od 200 miliona KM i pad je iznosio 41%. U maju je izvezeno 212,5 miliona KM, u odnosu na maj 2019. godine pad izvoza je iznosio oko 36%”, napominje naš sagovornik.

Ako posmatramo prvih pet mjeseci 2020. godine, metalska i elektro industrija je izvezla  1 milijardu i 169 miliona KM i u odnosu na 1 milijardu i 507 miliona koje je izvezla u prvih pet mjeseci 2019. godine, pad izvoza je 22,5%.

Najpogođenije su automobilska industrija, industrija proizvodnje metala i proizvoda od metala kao i industrija mašina i opreme. Da ima i pozitivnih primjera pokazuje namjenska i elektro industrija, koje su u prvih pet mjeseci tekuće godine ostvarili rezultat približan prošlogodišnjem.

BROJ RADNIKA MANJI ZA 1.537 ​

Kompanije metalske i elektro industrije i pored toga što su poslovne aktivnosti značajno umanjene, na sve moguće načine pokušavaju zadržati svoje radnike. Radi se o radnicima koji obavljaju složene poslove, rade na savremenim mašinama i uglavnom su to radna mjesta za koja treba i nekoliko godina radnog iskustva.

Prema njegovim riječima, problematika je različita od firme do firme, u zavisnosti od same djelatnosti tj. vrsti proizvoda, od zemlje u koju se izvoze proizvodi i naravno od stanja poslovnih partnera tj. kako se je pandemija odrazila na njihovo poslovanje.

“Na samom početku krize, radnici su upućivani na godišnje odmore ili druge zakonske mogućnosti, sve u cilju očuvanja radnih mjesta.  Međutim, kako vrijeme prolazi, zbog smanjenja poslovnih aktivnosti je sve teže sačuvati radnike”, navodi.

Analizirajući zvanične podatke o broju radnika metalske i elektro industrije u FBiH, kaže kako je na kraju 2019. godine broj radnika iznosio 31.306. Na kraju mjeseca februara 2020. godine, dolazi do smanjenja broja radnika za 2% i broj radnika je iznosio 30.706. Krajem marta 2020. godine, kada je pandemija zahvatila veliki dio zemalja, vanjskotrgovinskih partnera BiH, broj radnika je smanjen za 0,4 % u odnosu na mjesec ranije i iznosi je 30.592 radnika. U aprilu 2020. godine broj radnika je ponovo u padu i na kraju aprila u MEI FBiH radilo je 29.769 što je za 2,6% manje nego krajem marta.

“Ako uporedimo broj radnika koji su radili na kraju aprila 2020. godine, sa 31.12.2019. godine, možemo vidjeti da je u metalskoj i elektro industriji  broj radnika manji za 1.537 ili za 5%. Posmatrajući pad izvoza za više od 20%, i broj radnika za 5%,  dolazimo do zaključka da su kompanije odlučne da zadrže svoje radnike, i na taj način spremne dočekaju oporavka tržišta i dolazak novih narudžbi”, objašnjava Mališević.

Ipak, izražava bojazan da ako kriza potraje može doći do značajnijih otpuštanja radnika, što bi dodatno usložnilo i ovako tešku situaciju. Mišljenja je da će kompanije iscrpiti unutrašnje rezerve, te neće biti u stanju servisirati svoje obaveze i to može ugroziti opstanak mnogih kompanija.

“Da je situacija teža iz mjeseca u mjesec, najbolje se vidi prema padu broja radnika. Broj radnika se smanjuje iz mjeseca u mjesec.  Udruženje metalne i elektro industrije Privredne/Gospodarske komore FBiH je u svakodnevnom kontaktu sa članicama. Mnoštvo je prijedloga i sugestija koje stižu na adresu Komore. Uglavnom se radi o prijedlozima i inicijativama koje Komora dostavlja na adrese nedležnih ministarstava. Radi se o inicijativama i prijedozima koje imaju za cilj da pomogne privredi, da se otklone barijere koje otežavaju poslovanje, da se pojednostave različite procedure, ubrzava izdavanje dokumenata i sl.”, podsjeća on.

Poznato je da je Vlada Federacije BiH donijela Zakon o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica, čija primjena prestaje šezdeset dana od dana prestanka stanja nesreće. To znači  da kompanije po osnovu ovog zakona mogu podnositi zahtjeve za subvencioniranje doprinosa za mjesece april, maj, juni i juli 2020. godine. Neki od kantona su donijeli slične zakone i u okviru svojih nadležnosti i mogućnosti planiraju dati podršku kompanijama.

Međutim, treba imati u vidu da će se posljedice pandemije osjećati mnogo duže.

Shodno tome, Udruženje metalne i elektro industrije podržava uspostavljanje Garantnog fonda, čije donošenje je inicirao Krizni štab privrednika FBIH, u martu ove godine.

“Očekujemo što skorije stavljanje u funkciju fonda, kako bi se kompanijama olakšao pristup finansijskim sredstvima. S obzirom da Zakon o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica prestaje važiti krajem jula, vrlo je važno razviti druge programe podrške privrednim subjektima, čije dejstvo bi trebalo biti cijelu 2020. godinu. Smatramo da je neohodno potaknuti javne investicije, aktivirajući infrastrukturne projekte. Iskoristiti blizinu EU, prezentirati bh. kompanije u zemljema EU  i aktivirati se na privlačenju stranih investicija”, zaključuje Mališević.

NAJZNAČAJNIJA IZVOZNA INDUSTRIJA

Kada govorimo o metalskoj i elektro industriji u BiH, trebamo znati da se radi o jednoj od najznačajnijih izvoznih industrija. Industriji koja zapošljava veliki broj radnika i koja je okosnica prerađivačke industrije u Bosni i Hercegovini. Tržište ove industrije je uglavnom EU, gdje prednjače Njemačka, Slovenija, Austrija, Hrvatska i Italija. Proizvodi iz bh. fabrika odlaze na gotovo sve kontinente i u više od 50 zemalja u svijetu.

“Ako se vratimo nekoliko godina unazad, za najuspješniji period možemo smatrati od 2014. do kraja 2018. godine.  Broj zaposlenih metalskoj i elektro industriji FBiH je u 2014. godini  bio oko 24.000, a na kraju 2018. je iznosio 31.000 radnika. Rasli su i drugi parametri, kao što su izvoz i uvoz. Otvarale su se nove fabrike, proširivale i modernizovale postojeće”, ističe direktor sektora za industriju i usluge.

Dodaje da je period sporijeg rasta, uzrokovan krizom u svjetskoj automobilskoj industriji, počeo je početkom 2019. godine. Zbog toga je rast izvoza automobilske industrije FBiH bio usporen i iznosio je oko 2%. Stopostotne carine koje je uvelo Kosovo, kao i uvođenje kvota za uvoz čelika u EU, dovele su to pada u  izvozu čelika iz FBiH. Za obojene metale 2019. godina nije bila povoljna, te se je i tu desio značajan pad izvoza. Dobar posao u 2019. godini odradili su proizvođači metalnih proizvoda, pogonskih mašina, mašina i transportnih sredstva, koji su u 2019. godini imali značajan rast.

“U 2020. godinu smo ušli očekujući pozitivne trendove na tržištu EU kao i početak velikog infrastrukturnog projekta u BiH – izgradnja Bloka 7 TE Tuzla”, rezimira Mališević.

Akta.ba