Hrana koju uvozimo podložna je kontrolama, a nadležna tijela provjeravaju pridržavaju li se uvoznici propisa o hrani i hrani za životinje te pravila o zdravlju i dobrobiti životinja.

U laboratorijima je prošle godine obrađen 85.601 uzorak hrane, od čega 4,5 posto uzoraka nije prošlo testove, kazao je Džemil Hajrić, direktor Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine.

– Najviše su kontrolirani meso i mesni proizvodi, zatim gotova jela i tijesto. Upravo je najviše neusklađenih uzoraka i bilo među tim proizvodima, mesa naročito – pojasnio je Hajrić.

Nepoštena poslovna praksa?

– Istraživanja su pokazala da i unutar same EU postoje razlike u kvalitetu hrane. Najčešće se radi o tome da se proizvodi pod istim nazivom i brendom, ali s različitim sastavom i karakteristikama, stavljaju na tržište različitih zemalja Evropske unije. Takva praksa trebala bi biti riješena provedbom nedavno usvojenih izmjena Direktive Europskog parlamenta i Vijeća o nepoštenoj poslovnoj praksi nekog proizvođača – kaže Hajrić.

On dodaje da u Bosni i Hercegovini treba posebnu pažnju posvetiti usklađivanju sistema službenih kontrola hrane s evropskim standardima te nadograditi sistem kontrole, naročito inspekcijske službe i laboratorije.

Bosna i Hercegovina, dalje upozorava Hajrić, prošle je godine uvezla poljoprivrednih proizvoda u vrijednosti od 3,08 milijardi KM, što je 16 posto ukupnog uvoza.

Među uvezenom hranom ima robe različitog kvaliteta, ali Hajrić ističe da je važno pratiti šta i kako kupujemo i jedemo.

Izvor: (RTV Slon/Fena)