Prije sadnje rasada u plastenik treba pripremiti zemljište počevši od osnovne obrade, pa do dopunske. Prije frezanja treba unijeti neki od zemljišnih insekticida poput Radara, Galitiona jer su ovi zemljišni insekticidi obavezni ukoliko je đubrenje obavljano stajnjakom jer se njime prenose u tlo rovci koji kasnije prave štete na rasadi. Kada sadimo rasad u plastenik potrebno je da ga ponovo tretiramo nekim od fungicida, isto kao što smo radili i prilikom same proizvodnje rasada. Svako premještanje mlade biljke zahtjeva i upotrebu fungicida kao što su Previcur ili Balb, Agroplant.

U plasteniku treba uzgajati maksimalno tri povrtne kulture, poput paprike, paradajza i krastavca, dok ostale kulture možemo saditi napolju. Kada odaberemo željene kulture, te izvršimo sadnju rasada slijedi zalijevanje i prihrana biljaka. Svaka kultura zahtijeva različitu količinu vode i u različitim vremenskim intervalima. Prilikom zalijevanja koristiti i vodotopivo đubrivo kroz sistem za navodnjavanje jer time biljke u isto vrijeme dobijaju i vodi i hranjivo. Ukoliko nemamo instaliran sistem za navodnjavanje onda se prihrana može obavljati i folirajno to jeste preko lista. Kod početnog zalijevanja voditi računa da se ne pretjera sa vodom jer može doći do „gušenja“ biljaka i do borbe za njihovim preživljavanjem zbog prevelike količine vlage u zemljištu. Količina vode koja je potrebna za zaljevanje u prosijeku je 5 litara po m².

Đubrivo u sistem ide 0.5 kg  na 500 litara vode, ili 100 gr na 100 l vode. Prvo zalijevanje se obavlja odmah po sadnji samo sa vodom. Između ovog zalijevanja i slijedećeg treba da prođe od 10 do 15 dana jer u tom periodu biljeke nemaju velike potrebe za vodom, i vremenske prilike nisu takve da bi dovele do velikog isparavanja. Nakon 10- 15 dana obaviti i drugo zalijevanje u kombinaciji sa đubrivom 10:40:10. Kako vrijeme odmiče i poboljšavaju se vremenske prilike i biljka raste tako se skraćuje period koji treba da prođe između dva zalijevanja. Nakon što prođe 7 dana od zadnjeg zalijevanja slijedi slijedeće i primjena đubriva 24:6:10. Ovo đubrivo ima povećan udio azota što je potrebno za zelenu masu u tom periodu. Četvrto zalijevanje obaviti nakon 7 dana sa primjenom istog đubriva te odati kalcija u količini 100 gr na 100 l vode. Kalcije dodati u obliku kalcij-nitrata koji pospiješuje razvoj lisne mase i povećava čvrstoću biljke. Biljka akumulira kalcij koji će kada plodovi dođu koristiti i time biti otporniji na razne bolesti. Nedostatak kalcija u fazi plodonošenja manifestuje se truljenjem vrhova plodova. Treba napomenuti da kalcije se ubacuje u đubriva sve dok su temperature u plasteniku  ispod 30 ^oC, kada temperature pređu preko 30 biljka nije u mogučnosti da apsorbuje kalcij iz zemlje nego troši rezerve i vuče kalcij iz vrha ploda. Deficit kalcija se može nadomjestiti i kad je temperatura u plasteniku preko 30 ali tada se koristi kalcij koji je usvojiv preko lista. Peto, šesto,sedmo,i osmo zalijevanje se obavlja u razmaku od po 5 dana s tim da kada prođe 65 dana od sadnje rasada, to jeste kada završimo sa osmim zalijevanjem onda se primjenjuje sa formulacijom 12,5:6:31+Mg. Ovo đubrivo ima povećan udio kalija koji utice na razvoj plodova i slatkoću tako da se primjenjuje u fazi zrijobe i samim time pospiješuje zriobu.

Ovo đubrivo primjenjivati sve do pojave prve pigmentacije plodova i početka berbe. Bitno je isto napomenuti da većina osoba koje posjeduju plastenik misle da  nije potrebno obavljati hemijsku zaštitu jer se nalaze u zatvorenom prostoru sa kontrolisanim uslovima. To je velika pogreška jer se tretiranja moraju obavljati kako na otvorenom tako i u zatvorenom prostoru. Povečana koncentracija vlage i temperature uzrokuje ubrzano klijanje spora raznih gljivica između ostalog i najrasprostranjenije plamenjače. Da bi suzbili plamenjaču osim prvobitnog tretiranja gore spomenutog Previcura prilikom zasađivanja dobre rezultate je dalo tretiranje Ridomilom gold. Ridomil Gold je preventivni fungicid i treba ga primijeniti prije pojave plamenjače te obratiti pažnju da ima dugu karencu od 21 dan. Ja moram napomenuti za neke koji ne znaju da karenca znači period izmedju tretiranja i sigurne upotrebe tog tretiranog proizvoda, to jeste razdoblje koje mora da prođe od tretiranja do berbe, a ne kako se misli da je to period nakon kojeg se mora ponoviti prskanje.Ovo je lajički objašnjeno da bi poljoprivrednici bolje razumili. Zbog duge karence i njegovog preventivnog djelovanja Ridomilom je najbolje prskati kada je biljka visine 30 cm i kada se počnu pojavljivati prvi cvjetovi. Ukoliko je već došlo do zaraze takođe postoji i kurativni fungicid poput Cymbala, on osim što ima izraženo kurativno djelovanje ima i kraću karencu od Ridomila,  a to je 7 dana. Ukoliko se bolest pojavi ili potreba za tretiranjem paradajza dok je u periodu branja ili pred branje koriste se fungicidi kratke karence izmedju ostalog Queen, Quadris i Signum.

Paradajz osim plamenjanče i crne pjegavosti te nedostatka kalcija ima štetnika kukuruznu sovicu koja napada zelene plodove ubušujući se u njih. Kukuruznu sovicu riješavate na taj način što ste trebali poslušati savijet da se tretira insekcidima jer ona živi u zemlji i izlazi po noći te pravi štetu, kada se naseli u plastenik tada je teško riješiti jer sredstva za tretiranje u tom periodu nisu predviđena za pradajz i imaju dugu karencu. Kod paprike najčešći problemi su lisne uši koje se mogu suzbijati sa Actarom, Afinexom, Mospilanom ili nekim dr insekticidom, dr problem je bijela mušica koja se suzbija istim pripravcima s tim da treba obratiti pažnju da lisne uši imaju mogučnost da razviju rezistenciju na aktivnu materiju primjenjenih insekticida te ako smo jedne godine tretirali jednim pripravkom naredne godine treba kosrisiti drugi sa nekom drugom aktivnom materijom. Paprika se često susreće i sa problemom opadanja cvjetova a više razloga uzrokuje taj problem od nepravilnog zalijevanja, visokih temperatura pa i bolesti.

Pravilnim zalijevanjem i regulisanjem temperature riješit čemo prva dva problema, a problem bolesti riješava se fungicidima protiv sive plijesni kao npr Switch. Krastavac je posebno osjetljiv na velike količine vode te obratiti pažnju ukoliko su velike oborine da se ne pojavi podzemna voda koja ugrozava biljke i treba iskopati kanale oko plastenika. Krastavac što rijeđe zalijevata, a kada počne plodonostiti onda češće, krastavac je osjetljiv na plamenjaču te preventivno korisiti Ridomil, a kasnije nesto na bazi fosetil aluminiuma, Beviet, Flash, kao i Quadris i Queen koji riješavaju pepelinicu lista koja je značajna bolest kod krastavca. Problemi su i lisne uši koje se suzbijaju kao i kod paprike. Potrebno je naglasiti u vezi đubriva da formulacije đubriva za odredjene fenofaze biljaka ne moru biti tačno te koje su naveden ali da je u prvoj fazi povećan Fosfor, u drugoj fazi Azot i na kraju Kalij.

Piše: dipl.inžinjer agronimije Emina Kotorić-poljoprivredna apoteka “Zlatni klas”