Kalesija 10°

622 godine od Kosovske bitke!/ 22 godine od govora Miloševića na Gazimestanu -VIDEO-

Bivši predsjednik Srbije, balkanski kasapin Slobodan Milošević održao je na današnji dan prije tačno 22 godine na Gazimestanu svoj zlokobni govor u povodu obilježavanja 600. godišnjice Kosovske bitke.


Više od dvije decenije nakon tog događaja kojem su, prema režimskim medijima, prisustvovala čak dva miliona ljudi, svi su jedinstveni u činjenici da je Miloševićev govor na ovom skupu označio početak borbe Srbije za teritorijalno proširenje prema zapadu, što je, kako je u našem listu primijetila Sonja Biserko, i dalje cilj našeg istočnog susjeda.

U do tada neviđenom šovinističkom duhu, Milošević je na Vidovdan 28. juna 1989. pozvao “na srpsku slogu za rješenje srpskog pitanja”.

– Šest vjekova kasnije, danas, opet smo u bitkama, i pred bitkama. One nisu oružane, mada i takve još nisu isključene. Ali, bez obzira kakve da su, bitke se ne mogu dobiti bez odlučnosti, hrabrosti i požrtvovanosti – zaprijetio je Milošević.

On je tada prvi put rekao ono što će kasnije često ponavljati, da je Srbija stoljećima branila Evropu i da se i na Kosovu “nalazila na njenom bedemu koji je štitio evropsku kulturu, religiju, evropsko društvo u cjelini”. Jasno, od muslimana.

Ugledni profesor na Fakultetu političkih nauka (FPN) prof. dr. Nijaz Duraković kaže za “Avaz” da se dobro sjeća tih dana, jer je Gazimestan bio prekretnica.

– Tada je stvoren novi vožd svih Srba – Milošević. Same pripreme za obilježavanje 600. godišnjice Kosovske bitke bile su dugotrajne. Nosane su mošti cara Lazara diljem Srbije i Bosne, prebrojavane su kosti mrtvih… To je vrijeme usijane nacionalističke retorike. Ustvari, bila je to militarizacija, gdje se obračunavalo sa svim ideološkim i političkim protivnicima, onima koji su bili protiv Miloševića i, kako će pokazati, njegovog koncepta “velike Srbije”. Milošević je na Gazimestanu javno najavio mogućnost rata. Konstatirao je da su Srbi dobri u ratovanju i da će, ako treba, jesti travu, ali ostvariti svoj cilj da svi žive u jednoj državi. Ustvari, to je bio i zov na osvetu – kaže profesor Duraković.

Nažalost, ističe on, malo se toga promijenilo na ovim prostorima od tog vremena. Zlo nastalo na Gazimestanu, kaže Duraković, i danas se podgrijava u medijima. Potvrdu toga očekuje već danas, kada će se diljem Srbije, Republike Srpske i dijelova Crne Gore pojaviti manifestacije slične onima na Vidovdan 1989.

Bit će tu opet slike zločinca Mladića, koji se “u Srebrenici osvetio Turcima za Kosovo”. Praveći paralele s aktuelnim prilikama, Duraković naglašava da se nacionalizmom koristi i Milorad Dodik, ali da je on sitan igrač u odnosu na Miloševića. Istina, kaže, njegovi ciljevi prilično su slični onima zločinca Radovana Karadžića.

– Milošević je nacionalizam iskoristio za velikodržavne interese. Izvršena je instrumentalizacija svetosavlja, Vidovdana, krsta časnog… Isto imamo i danas, ali se to radi u drugačijem pakovanju, suptilnije – tvrdi Duraković, podsjećajući da je upravo na Vidovdan 1914. godine član nacionalističke “Mlade Bosne” u Sarajevu ubio prestolonasljednika Franca Ferdinanda, što je bio povod za Prvi svjetski rat.

Znate nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
[contact-form-7 id="257132" title="Report error"]

Komentari

Kalesija: Otvorena savremena benziska pumpa i autobuska stanica, inves …

Lejla Sinanović nova hafiza Kur'ana Časnog

Šta će reći Svjetska rukometna federacija? Enis i Milan zaigrali za …

Tarik Šehić peti put prvak Švicarske

Proglašeno je najbolje suho meso na svijetu: BiH u Top 10

‘Zlatna vrpca’ na Trgu slobode u Tuzli

CLOSE
CLOSE