Odluka Ustavnog suda BiH trebala bi dovesti do toga da bh. građani u dijaspori i nakon 2013. zadrže državljanstvo BiH. Naređena je promjena spornog Zakona o državljanstvu, čemu su se do sada protivili političari iz RS

Bosna i Hercegovina (BiH) je već izgubila oko 60.000 građana koji se ispisali iz njenog državljanstva i uzeli državljanstva Savezne Republike Njemačke, Republike Austrije ili Velikog vojvodstva Luksemburga. Jedan od njih je bivši bh. fudbaler Sergej Barbarez.

“Odavno svi članovi moje familije, a djeca od rođenja, imaju njemačke pasoše. I ja sam dobio tu mogućnost, ali odluka nije bila laka”, kaže Barbarez za “Deutsche Welle”.

Sergej Barbarez ističe kako bi bio sretniji da je državljanin i BiH, no ova zemlja i Njemačka nemaju bilateralni sporazum o dvojnom državljanstvu.

“Dvije godine sam pokušavao učiniti nešto kod raznih ministara kako bih zadržao i državljanstvo naše zemlje, ali rješenja nije bilo”, kaže bivši bh. fudbaler Sergej Barbarez.

Barbarez je samo jedan od 1.300.000 Bosanaca i Hercegovaca u dijaspori, a sporazume o dvojnom državljanstvu BiH zemlja ima samo sa Srbijom i Švedskom. Sporazum sa Hrvatskom je potpisan, ali ne i ratifikovan. Kako Zakon o državljanstvu nije usklađen sa Ustavom, većina građana BiH u dijaspori mogla bi ostati bez bh. državljanstva, na šta upozorava i predsjednik Svjetskog saveza dijaspore BiH Zaim Pašić.

“Više od deset godina tražimo od svih političara u BiH da povedu brigu o dijaspori koja je već dobro situirana i ima mogućnosti da pomogne svojoj zemlji, kako finansijski i projektima, tako i u procesu evropskih integracija, ali nema sluha. Tražimo da se riješe sporne zakonske odredbe, posebno Član 17 Zakona o državljanstvu BiH”, apeluje Pašić.

“Prema Članu 17, državljanstvo BiH gubi se dobrovoljnim sticanjem drugog državljanstva, ukoliko se drugačije ne odredi bilateralnim sporazumima”, pojašnjava pomoćnik Ministra civilnih poslova BiH u Sektoru za državljanstva Milan Zjajić.

“Prema sadašnjim propisima, osobe koje su ranije stekle državljanstvo neke druge države, trebale bi se do 1. januara 2013. opredijeliti o tome čije državljanstvo žele”, kaže Zjajić.

Ustavni sud BiH zato nalaže Parlamentu da izmijeni sporni Zakon, kako bi se građanima omogućilo da i nakon 2013. zadrže bh. državljanstvo. Sporne zakonske odredbe odnose se na sve građane u dijaspori bez obzira na nacionalnu pripadnost. Međutim, politička računica u ovoj zemlji je surova, a lideri neumoljivi u nastojanjima da stotine hiljada sopstvenih građana zauvijek izbrišu iz državljanstva, upozorava poslanik u Predstavničkom domu Parlamenta BiH Beriz Belkić.

“Od tih 600.000 ljudi koji bi mogli ostati bez državljanstva, siguran sam da najmanje jedna trećina ima visoko obrazovanje. To su mlade generacije koje bi mogle BiH i te kako pomoći”, kaže Belkić. Brisanjem iz državljanstva, njima se šalje poruka da u sopstvenoj zemlji nisu dobrodošli i da im se želi oduzeti pravo glasa. Za više od 20 posto poslanika u Predstavničkom domu politički je prihvatljivo to što bi, pored velikog broja Bošnjaka u dijaspori, bez bh. državljanstva i pripadajućih i prava ostali i mnogi bh. Srbi i Hrvati.

“Ovim promjenama, koje je sada naložio Ustavni sud BiH, apsolutno su se protivili svi poslanici iz Republike Srpske, pri čemu su koristili i pravo tzv. entitetskog glasanja, tako da bi svaki put zahtjev za promjenom Zakona bio oboren”, kaže Belkić. U roku od šest mjeseci Parlament mora provesti odluku Ustavnog suda, koju pozdravlja i Svjetski savez dijaspore BiH. Predsjednik saveza Zaim Pašić kaže da Hrvati, Srbi, Bošnjaci i ostali u dijaspori imaju istu želju, “da ostanu građani BiH”.

Ustavni sud Bosne i Hercegovine naložio je Parlamentarnoj skupštini da u roku od pola godine izmijeni sporni Zakon o državljanstvu koji onemogućava zadržavanje bosansko-hercegovačkog državljanstva osobama koje imaju drugo državljanstvo u zemljama s kojima BiH nema potpisane bilateralne sporazume.