Od zemalja regije najbolje kotira Srbija na 59. mjestu sa 14,8 tona zlata u rezervama. U top 100 su još i Makedonija na 75. poziciji sa 6,8 tona i Slovenija na 86. mjestu sa 3,2 tone zlata.

Deset zemalja na čijoj teritoriji se nalaze ogromne količine zlata su: Sjedinjene Američke Države, Njemačka, Italija, Francuska, Kina, Švicarska, Rusija, Japan, Holandija i Indija.

Rezerve zlata SAD-a iznose 8.133,5 tone, od čega je 75,4 posto deviznih rezervi. Najveću količinu zlata imali su 1952. godine 20.663 tone, a manje od 10.000 tona imale su 1968. godine.

Njemačka ima 3.395,5 tona zlata u rezervama, od čega 72,4 posto deviznih. Bundesbanka je od 2008. do 2009. prodala oko šest tona zlata, a od septembra 2011. novih 4,7 tona.

Italija ima 2.451,8 tona zlata, a 72 posto je deviznih rezervi. U protekloj godini talijanske banke su tražile od Centralne banke da kupe zlato.

Francuska leži na 2.435,4 tone zlata, Kina na 1.054,1 tonu sa tek 1,7 posto deviznih rezervi u zlatu, Švicarska ima 1.040,1 tonu, Rusija 936,7 tona, Japan 765,2 tone, Holandija 612,5 tona, a Indija 557,7 tona.

Prema podacima WGC-a, svjetske centralne banke u drugom kvartalu ove godine kupile su 157,5 tona zlata, što je za 63 posto više u odnosu na prethodni kvartal i 137,9 posto više u odnosu na prethodnu godinu.