Vlada Tuzlanskog kantona danas je usvojila Izvještaj o realizaciji žetve strnih žita u 2026. godini. Na području Kantona u jesenjoj sjetvi 2025. i proljetnoj sjetvi 2026. godine strnim žitima zasijano je ukupno 3.903,5 hektara, što je za 219 hektara više nego godinu ranije.
Rast zasijanih površina posebno je evidentiran na području Kalesije, Gradačca, Tuzle i Živinica. Pšenica je
zasijana na 2.267 hektara, odnosno 51 hektar manje nego prethodne godine, dok su istovremeno
značajno povećane površine pod raži i tritikaleom, za 229 hektara, te ječmom, za 81 hektar.
Povoljni vremenski uslovi tokom sjetve, rasta i razvoja usjeva, uz primjenu kvalitetnog deklarisanog sjemena i odgovarajućih agrotehničkih mjera, rezultirali su znatno većim prinosima. Prosječan prinos pšenice povećan je sa prošlogodišnjih 4,81 na 5,78 tona po hektaru, a rast prinosa zabilježen je i kod ostalih strnih žita.
Zahvaljujući tome, ukupna proizvodnja strnih žita dostigla je 21.693,25 tona, što je za 5.238,10 tona ili 31,83% više nego prošle godine. Samo proizvodnja pšenice povećana je sa 11.145,30 na 13.092,60 tona, odnosno za skoro 2.000 tona, iako je zasijana na nešto manjoj površini.
Ipak, niska otkupna cijena i dalje predstavlja jedan od ključnih izazova za proizvođače. Otkupna cijena pšenice kreće se od 0,30 do 0,40 KM po kilogramu, a mlinovi sa područja Tuzlanskog kantona ove godine nisu iskazali veći interes za otkup, zbog čega su značajan dio proizvedene pšenice otkupili mlinovi izvan Kantona. Kao odgovor na izazove u ovoj proizvodnji, Kantonalnim programom novčanih podrški i u 2026. godini osigurana je podrška od 1.000 KM po hektaru za proizvođače koji pšenicom zasiju od 0,5 do 0,99 hektara, odnosno proizvođače koji zbog manjih površina ne ostvaruju ovu vrstu federalne podrške.
U cilju daljeg povećanja sjetvenih površina i prinosa, predloženo je nastaviti i povećavati novčane podrške u skladu sa rastom troškova proizvodnje, sufinansirati jesenju sjetvu, te od Vlade Federacije BiH tražiti blagovremeno utvrđivanje garantovane otkupne cijene pšenice. Među predloženim mjerama su i edukacija proizvođača, promocija sorti otpornijih na bolesti, kao i planiranje sredstava za otkup pšenice za potrebe kantonalnih robnih rezervi.