Zloupotreba umjetne inteligencije za kreiranje lažnih eksplicitnih fotografija djece postaje sve ozbiljniji oblik digitalnog nasilja. Takvi sadržaji koriste se za ucjenjivanje maloljetnika i prisiljavanje da pošalju svoje stvarne fotografije, upozorila je Abida Pehlić, predsjednica mostarskog Udruženja „Novi put“.
Kako je istakla u razgovoru za Fenu, vršnjačko nasilje sve je prisutnije i izvan školskog okruženja, posebno na društvenim mrežama i digitalnim platformama. Djeca se suočavaju s anonimnim počiniocima, prijetnjama i različitim oblicima seksualnog iskorištavanja, a lažni profili dodatno otežavaju prepoznavanje i prijavljivanje nasilja.
Pehlić navodi da počinioci koriste umjetnu inteligenciju kako bi napravili lažne eksplicitne fotografije, a zatim njima prijete djeci ukoliko im ne pošalju stvarne fotografije. Mlađi uzrasti često ne prepoznaju opasnost i pristaju na zahtjeve, nakon čega počinju dodatne ucjene i uznemiravanje.
Djeca od 10 do 16 godina najčešće žrtve
Prema iskustvu Udruženja „Novi put“, najčešće žrtve vršnjačkog nasilja su djeca u dobi od 10 do 16 godina. Među slučajevima s kojima se susreću najzastupljenije je psihičko nasilje, dok je fizičko manje prisutno.
Nasilje se često odvija u grupama, kada se više učenika okomi na jedno dijete. Dio djece u takvim situacijama učestvuje zbog pritiska vršnjaka i želje da budu prihvaćeni u određenom društvu.
Posebno su ranjiva djeca koja nemaju odgovarajuću porodičnu podršku, djeca bez roditeljskog staranja i ona iz porodica slabijeg imovinskog stanja.
Posljedice nasilja mogu biti dugotrajne i ne moraju odmah biti vidljive. Među njima su povlačenje u sebe, nesanica, strah od susreta s vršnjacima, nervoza i gubitak samopouzdanja.
Roditelji trebaju obratiti pažnju na promjene u ponašanju
Pehlić upozorava da roditelji trebaju pratiti promjene u ponašanju djece, posebno ako počnu izbjegavati školu i druženje, povlačiti se u sobu, pokazuju uznemirenost ili im se pogorša školski uspjeh.
Djeca bi svaki oblik nasilja trebala prijaviti roditeljima, nastavnicima, trenerima ili drugoj odrasloj osobi kojoj vjeruju. Također, važno je da ne ulaze u rasprave s anonimnim osobama na internetu i ne šalju fotografije koje bi mogle biti zloupotrijebljene.
Više od 500 poziva na liniju za pomoć
U Udruženju „Novi put“ tokom ove godine zabilježeno je više od 500 poziva na liniju za pomoć, podršku i upućivanje. Građani se najčešće obraćaju zbog nasilja u porodici, digitalnog nasilja i nasilja među djecom.
Udruženje pruža besplatnu psihosocijalnu i psihoterapijsku podršku, a u stručnom timu su psiholozi, pedagozi, socijalni radnici i certificirani psihoterapeuti. Pomoć je dostupna kroz savjetovalište u Mostaru, mobilne timove na području Hercegovačko-neretvanskog i Zapadnohercegovačkog kantona, kao i online savjetovanje.
Osobe kojima je potrebna pomoć mogu kontaktirati Udruženje „Novi put“ putem SOS telefona 060 315 5663.
Pehlić posebno ističe značaj prevencije i edukacije djece od najranije dobi, uz razvijanje empatije i jasnu poruku da nasilje nije prihvatljivo. Smatra da porodica, škola i društvo zajednički moraju raditi na stvaranju okruženja u kojem će djeca znati prepoznati nasilje i potražiti pomoć.