Svaka profesija nosi veliku odgovornost i stres, no, kada se bavite javnim poslom i radite u medijima, vaša izgovorena riječ vrijedi mnogo više.
Informacija koja ode u eter nema povratka. Zato je novinarski poziv sa sigurnošću možemo reći odgovorniji za nijansu od svih drugih, posebno kada su u današnje vrijeme lako dostupne dezinformacije i kada svako ima mogućnost javnog oglašavanja.
Novinarska profesija sa sobom donosi i velike izazove.
Jedan od problema sa kojim se novinari i urednici u medijima suočavaju jeste i ograničena sloboda izražavanja, a Fahrudin Sinanović, novinar i urednik portala Kalesijske novine, ističe da apsolutne slobode nema, pa tako je i u medijima.
Fahrudin Sinanović je istaknuti novinar u Bosni i Hercegovini, a trenutno, osim što je urednik portala Kalesijske novine, piše za Al Jazzeru Balkans. Tokom karijere je radio za najveće medijske kuće u našoj zemlji poput Avaza, Preporoda, nedjeljni politički i kulturni magazin Ljiljan, Sport…
Na Dan slobode medija Sinanović upozorava na sve veći politički utjecaj i napade na medije.
“Prostor slobode medija zavisi od vlasnika medija. Da se ne lažemo, svaki vlasnik, bilo da je riječ o privatnom ili javnom mediju, ima neka svoja interna ograničenja. Neće on nikada njih javno proklamovati, ali su na neki način podrazumijevajuća. Apsurd jeste, ali najbolji primjer neslobode medija imamo na Zapadu, koji se na sva usta kune u tu slobodu. Primjer tome su negativna pisanja i negativno prikazivanje Muhammeda, a.s., u Zapadnim medijima. Kada se muslimani pobune da to vrijeđa njihova vjerska osjećanja, oni se pozivaju na slobodu medija. Ali, kada je u pitanju, recimo, nešto negativno o Holokaustu, jevrejima ili nečemu drugom, njima svetom, onda nema te slobode. Dalje, postoji i nešto što se zove autocenzura. Opet da se ne lažemo, svaki novinar ima nešto zbog čega neće o nečemu ili nekome pisati.”, ističe Sinanović za ntv.ba.
Politički napadi na slobodu medija, uključujući pritvaranje novinara, gušenje neovisnih medija i široko širenje dezinformacija, značajno su se intenzivirali u protekloj godini, navodi se u godišnjem Svjetskom indeksu slobode medija koji objavljuju Reporteri bez granica (RSF).
U godini kada će više od polovice svjetske populacije izaći na demokratske izbore, RSF indeks pokazuje sveukupni pad slobode medija na globalnoj razini i strmoglav porast političke represije nad novinarima i neovisnim medijima.
Mediji imaju veliki uticaj na društvo. Ako uzmemo u obzir područje Balkana, koje je u političkoj i ekonomskoj krizi, objektivno izvještavanje je ključno, a svaki vid dizanja pompe ostavlja značajne posljedice na društvo. Mediji su jedni od kreatora javnog mnijenja, te svako neobjektivno i pristrasno pisanje/mišljenje može ugroziti društvenu sigurnost.
Sinanović je tokom novinarske karijere prošao kroz mnoge neugodnosti.
“Kada je riječ o uticaju medija, mediji zaista imaju veliki uticaj na društvo. Nekada toga ni sami nismo svjesni. Nažalost, više ima tog negativnog uticaja. Tokom dugogodišnjeg bavljenja novinarstvom, a pisao sam za najveće i najtiražnije medije u BiH, pa i u regionu, imao sam i različitih neugodnosti, od toga da me tužio općinski načelnik, do prijetnji ubistvom, ni drugih manjih prijetnjih. No, nikada od toga nisam želio praviti skandal, dizati halabuku.”, dodaje Sinanović.
Prema Indeksu slobode medija u svijetu na 81. mjestu nalazi se Bosna i Hercegovina, koja je nazadovala sa 64. pozicije.
Cilj obilježavanja Svjetskog Dana slobode medija, 3. maja, je podizanje svijesti o važnosti medijskih sloboda i njenih temeljnih načela.
Glavna skupština Ujedinjenih nacija (UN) proglasila je 3. maj Svjetskim danom slobode medija 1993. godine, a obilježava se na godišnjicu Windhoeške deklaracije, izjave o principima slobodnih medija koju je sastavila grupa afričkih novinara 1991. godine u Windhoeku, u Namibiji, s jedinstvenom vizijom – zaštititi temeljna prava slobodne štampe.
Svim novinarima i zaposlenicima u medijima u Bosni i Hercegovini želimo sretan Svjetski dan slobode medija!