Sarajevski intelektualci, kulturni i javni radnici su na današnjem skupu ispred Ambasade Austrije u BiH potpisali pismo u kojem od Vlade Austrije traže da omogući povratak generala Jovana Divjaka u BiH. Ovu inicijativu organizovao je sarajevski redatelj Haris Pašović uz potporu brojnih kolega, intelektualaca i umjetnika.
“Odugovlačeći proceduru, Austrija sprečava i politizira povratak Jovana Divjaka u BiH. Budući da ne postoje međunarodne potjernice za ovim građaninom BiH, tražimo da se Jovanu Divjaku odmah omogući povratak u našu zemlju”, navodi se u pismu. Reditelj Haris Pašović zahvalio je prisutnima na podršci.
“Pismo su koncipirali sarajevski umjetnici i intelektualci povodom prisilnog zadržavanja Jovana Divjaka u Beču. Stalno smo u kontaktu sa generalom Divjakom. Niko nije očekivao da će on toliko dugo biti u Austriji. Postoji rastuće nezadovoljstvo zbog odugovlačenja tog procesa i zbog toga ćemo uputiti ovo pismo austrijskim vlastima”, kazao je Pašović.
Univerzitetski profesor Zdravko Grebo naveo je da državni organi treba da obezbijede sredstva kojima bi se finansirala odbrana Jovana Divjaka. “General Divjak je u početku ultimativno zahtijevao da se ništa ne poduzima u vezi sa njegovim slučajem. Njegov zahtjev vjerovatno se odnosio na državne organe, te da se njegov slučaj ne politizira”, dodao je Grebo. Podsjetio je da je, na prethodnom ročištu, advokat Jovana Divjaka savjetovao da on odbije srbijanski zahtjev za ekstradiciju.
“BiH je, takođe, uložila zahtjev za ekstradiciju Jovana Divjaka. Prema mom skromnom pravničkom znanju, to je ogromna greška, jer zahtjev za ekstradiciju znači, ako ne krivicu, onda sumnju na krivicu. Imamo dva konkurentna zahtjeva za ekstradiciju”, objasnio je profesor Grebo, dodajući da bi sljedeće ročište u slučaju Jovana Divjaka trebalo da bude održano sredinom avgusta.
“Zahtjev za ekstradiciju BiH došao je prilično misteriozno. Našoj javnosti je predstavljen kao gest dobre volje odbrane. Međutim, to je optužba. Sud će odlučivati vagajući dva podjednako pravno valjana zahtjeva. BiH ne može povući zahtjev za ekstradiciju, ali postoji mogućnost da odustane”, naveo je Grebo. Napomenuo je, takođe, da je danas trebalo da bude potpisan sporazum o saradnji tužilaštava Srbije, Hrvatske i BiH.
“Međutim, BiH je odbila da potpiše taj sporazum. Ljudi koji su u to uključeni tvrde da je sporazum nepovoljan i nepravedan za BiH. Ali to je jedan od načina da se cijela stvar riješi”, dodao je Grebo. O liku i djelu Jovana Divjaka na današnjem skupu govorili su, između ostalih, rediteljica Jasmina Žbanić i generalni sekretar “PEN centra” Ferida Duraković.
“Kad sam šetala Sarajevom i sretala Jovana Divjaka, govorila sam kćerki da, zahvaljujući ovom čovjeku, mi šetamo slobodnim Sarajevom. Zbog toga želim da Jovan Divjak opet šeta Sarajevom i uradićemo sve što je potrebno da se to desi”, navela je J. Žbanić.
Kako je kazala F. Duraković, ne treba govoriti samo o intelektualnim stavovima, pravnim indikacijama i političkim implikacijama pritvaranja Jovana Divjaka, nego i o privatnim životima koje je Jovan Divjak obogatio kao dobar komšija. “Na Bajram 1993. godine, Jovan Divjak je mojoj majci donio kilogram šećera. Taj komšijski gest se ne zaboravlja za cijeli život”, dodala je F. Duraković.
Berislav Stanešić, saborac Jovana Divjaka, podsjetio je da je napisao blizu 100 aforizama o generalu Divjaku. “Aforizmi su pisani iz srca, jer se jedino tako može govoriti o čovjeku kakav je Jovan Divjak”, zaključio je Stanešić. General Jovan Divjak, povodom današnjeg skupa, uputio je pismo iz Beča, u kojem je izrazi zahvalnost na podršci.
“Zahvaljujući vama, osjećam se ponosnim građaninom jedinstvenog grada Sarajeva. Vaš ljudski pokušaj da sarajevski umjetnici i intelektualci potpišu peticiju austrijskoj Vladi za mene je znak da postoje ljudi građanske provinijencije kojima je moralnost najveća vrlina i društvena odgovornost”, navodi se, između ostalog, u pismu Jovana Divjaka.
Jovan Divljak uhapšen je 3. marta u Beču na osnovu potjernice iz Srbije kojom se tereti za navodne zločine nad pripadnicima JNA u bivšoj Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu 1992. godine. Iz pritvora je pušten 8. marta uz kauciju i odluku da ne smije napuštati Austriju.
FTV