Iako je pravosuđe u Bosni i Hercegovini još 2012. godine zatražilo od Švedske da preuzme predmet Siniše Milojčića, optuženog za zločine u Vrbanji, do toga nije došlo s obzirom da je on u vrijeme počinjenja djela imao manje od 21 godine, što pravnici i predstavnici žrtava ocjenjuju apsurdnim.
Švedska je u ljeto 2012. odbila rješenje Okružnog suda u Banjoj Luci – kojim se traži preuzimanje krivičnog gonjenja Milojčića za silovanje i druge ratne zločine u Vrbanji – s obzirom da tamošnji zakon pravi razliku između mlađih punoljetnika, onih između 18 i 21 godine, za koje postoji zastara, te punoljetnika koji su u vrijeme počinjenja djela imali više od 21 godine, javlja Birn.
Predsjednica Udruženja “Žena – žrtva rata” Bakira Hasečić je za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) rekla da je 2010. i 2013. godine bila u kontaktu sa Ambasadom Švedske u BiH i tražila da se nađe način da se Milojčić procesuira za silovanje počinjeno u Vrbanji.
Na tim sastancima Hasečić je, kako je kazala, dobila indicije da bi se ovaj zakon mogao izmijeniti u odnosu na ratne zločine, ali do takvih izmjena nije došlo. Zbog toga se u januaru ove godine, rekla je, ponovo obratila Ambasadi Švedske u Sarajevu.
Hasečić je za BIRN BiH kazala da joj je rečeno da će ovaj zahtjev ponovo biti poslat u Stockholm i kada Ambasada dobije odgovore, oni će biti poslati Udruženju.
“Rekli smo da ćemo istrajati u svojim zahtjevima, da ćemo ih podići i na nivo protesta, do Strasbourga i Vijeća sigurnosti, da je neshvatljivo da se utočište daje optuženima za ratne zločine. Ako se ne može izručiti, mi tražimo da se procesuira u Švedskoj. Nije on jedini koji je tamo našao utočište. Neshvatljivo je da neko ima amnestiju, zastaru, to je katastrofalno”, kazala je Hasečić.
Prvu optužnicu protiv Milojčića, bivšeg pripadnika Vojske Republike Srpske (VRS), podiglo je 1994. godine tadašnje Vojno tužilaštvo u Banjoj Luci, da bi je nakon rata preuzelo Okružno tužilaštvo u tom gradu. Činjenični opis djela je zadržan, ali je Okružno tužilaštvo djelo kvalificiralo kao ratni zločin protiv civila, i raspisalo potjernicu za Milojčićem.
Prema optužnici koja je u posjedu BIRN-a BiH, Milojčić se tereti da je, s Miladinom Trivićem i Slobodanom Bajićem, 1993. godine učestvovao u silovanju i ubistvu jedne ženske osobe na kupalištu Mirnica.
Optužen je i da je s Trivićem zlostavljao i pljačkao civile Bošnjake.
Iz Okružnog tužilaštva Banja Luka su rekli da su od Interpola u februaru 2008. godine obaviješteni da je Milojčić državljanin Švedske i da zbog toga nije moguća njegova ekstradicija.
“Okružni sud Banja Luka je donio rješenje kojim se krivično gonjenje ustupa Kraljevini Švedskoj, ali je Državno tužilaštvo Kraljevine Švedske dostavilo Sudu u Banjoj Luci odluku da se prema Milojčiću odbija zahtjev za preuzimanje, uz obrazloženje da optuženi u vrijeme izvršenja krivičnog djela nije bio navršio 21 godinu života, što, prema propisima Švedske, predstavlja smetnju za krivično gonjenje”, kazali su u banjalučkom Tužilaštvu.
Trivić i Bajić su naknadno osuđeni na ukupno 23 godine zatvora.
Izvor: radiosarajevo.ba