Ratni zločinac i bivši
predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić osuđen je danas pred
Žalbenim vijećem MRMKS-a na doživotnu kaznu zatvora.
Žalbeno vijeće Međunarodnog
rezidualnog mehanizma za krivične sudove izreklo je danas lideru
bosanskih Srba za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini Radovanu Karadžiću
doživotnu kaznu zatvora.
Podsjećamo, i prvostepenom presudom Haškog tribunala izrečenom 2016.
godine Karadžiću je izrečena kazna zatvora u trajanju od 40 godina.
Zaključci po žalbi odbrane
Govoreći o žalbama koji se tiču zaključaka o progonu, predsjedavajući
Žalbenog vijeća sudija Joensen je rekao da Odbrana nije pokazala da je
prvostepeno Vijeće pogriješilo u rezonovanju. Žalbeno vijeće odbacilo je žalbu odbrane da je suđenje bilo nepravično.
Žalbeno vijeće je zaključilo da nije bilo pogrešaka pri zaključivanju
dešavanja na Markalama u Sarajevu, što je prigovarala odbrana. Karadžić
je imao zločinačku namjeru Udruženog zločinačkog poduhvata za Sarajevo,
istaklo je Žalbeno vijeće.
Zaključci prvostepene presude u vezi sa Srebrenicom se u principu tiču
saznanja optuženog za dešavanja u Srebrenici. Karadžić je najviše
naglašavao svoj navod da nije imao saznanja za događaje u Srebrenici
prije i tokom samih dešavanja, te da je saznao tek naknadno. Joensen je
rekao da Karadžić nije pokazao da je Prvostepeno vijeće pogriješilo kada se oslonilo na Direktivu 7, koju je Karadžić potpisao i u kojoj je
naredio da se stvore “nepodnošljivi uslovi bez nade za dalji opstanak”.
Žalbeno vijeće nije našlo greške u rezonovanju prvostepenih sudija u
vezi s progonom Bošnjaka s područja Srebrenice. Progon Bošnjaka se
odnosi na prisilno preseljenje žena, djece i staraca sa područja
Srebrenice. Žalbeno vijeće je potvrdilo da Pretresno vijeće nije
pogriješilo u slučaju Srebrenice govoreći o Karadžićevoj naredbi da se
zarobljeni odvedu na “neko drugo mjesto”. Sudija Joensen je naveo da je
Karadžić bio u kontaktu sa ljudima na terenu koji su ubijali.
Govoreći o ubistvima nakon pada Srebrenice, Vijeće je utvrdilo da je znao za ubistva u julu 1995.
Govoreći o tački presude za uzimanje pripadnika UNPROFOR.a za taoce
1995. godine, sudija Joensen je rekao da se prvostepeno Vijeće oslanjalo na prijetnje pripadnicima UN-a koji su bili zatočeni. “Vijeće podsjeća
na apsolutnu zabranu uzimanja pripadnika UNPROFOR-a”, rekao je sudija.
Zaključci po žalbi tužilaštva
Govoreći o prvoj tački žalbe, da su ubistva i drugi nasilni zločini bili dio udruženog zločinačkog poduhvata da se uklone Bošnjaci i Hrvati s teritorije Republike Srpske, sudija Joensen je rekao da tužioci nisu dokazali da je prvostepeno Vijeće pogriješilo kada je oslobodilo Karadžića za ove zločine.
Govoreći o žalbi na tačku za genocid 1992. sudija je rekao da se Žalbeno vijeće ne slaže s navodima tužilaca da odluka nije dobro objašnjena.
Žalbeno vijeće, uz izuzeto mišljenje sudije Den Prade, stava je da tužioci nisu pokazali da je donesena greška pri zaključku da Karadžić nije kriv za genocid 1992. u sedam bh. općina. Žalbeno vijeće je odbilo i ovu tačku i potvrdilo oslobađanje za genocid 1992.
Izvor: klix.ba