Omer i Emina Smajlović iz Mahmutovića u bračne vode uplovili su davne 1956. godine, prezicnije 1.februara. Ploviti tim vodama nije uvijek bilo lahko, ali su sve izdražili jer su imali jedno drugo. A to je kažu najvažnije u životu. Najvažnije je imati nekoga na koga ćete se u svakom trenutku moći osloniti. S kim ćete kad vam se šuti-šutjeti, kad vam se plače-plakati i kad vam se smije-smijeti.
Omer je rođen 1934. godine. Majka mu je umrla kada je imao 8 godina. Ostao je sa ocem, sestrom i bratom. U međuvremenu ostaje i bez oca. Stariji brat, iz očevog drugog braka, radio je daleko te nije dolazio kući. Omer i sestra snalazili se kako su znali i umjeli. Uspjeli su napraviti i malo kuće gdje bi živjeli.
Godine su prolazile, neke donosile dobro neke i ne, ali Omer je sve to hrabro podnosio boreći se za bolje. Prvo i jedino dijete on i supruga dobili su nakon sedam godina braka.
” Na ovom placu nije se rodilo dijete beli 200 godina. Narod je dolazio kao na čudo, od radosti. Bilo im drago što se našlo to dijete.”-priča za NEON Televiziju Omer
Sin Sead bio je jedinak kod roditelja. Međutim za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini Omer i Emina ostaju bez svog najmilijeg. Iza Seada ostala su tri sina i supruga.
Sve ono što je Omer teškom mukom bez roditelja stekao, sve ono što je gradio 50 godina nestalo je u jedan sat. Rat je sve to progutao. Međutim, ta bol za gubitkom materijalnog, ne može se porediti sa onom za gubitkom djeteta.
Naš sagovornik kaže da su vjerom u Allaha i njegovo određenje sve uspjeli prebroditi. Ta bol nikada neće nestati,ali ističe da je takva sudbina bila. Tri puta su se nalazili u teškoj situaciji kada im je granata preletjela tik pored glave, ali Allah ih je sačuvao. Međutim, kako Omer kaže Allahova odredba je bila da Sead pogine od četvrte.
Kroz sva iskušenja Emina i Omer prošli su zajedno. Vjerovali su u Božiju sudbinu i saV teret života hrabro nosili. Na pitanje koji je recept za uspješan brak naš sagovornik odgovara:
” Ona je uvijek bila dobra. Poštovala me, poštovao sam ja nju. Neću da kažem da nije bilo nekih aljkavosti ali to traje samo nekoliko sati. Proveli smo lijep brak”
Bračni par Smajlović dokazuje da je bračna zajednica moguća i uspješna onda kada postoji uzajamno povjerenje. Te njihova životna priča može biti lekcija svima da treba čuvati i njegovati ljubav, čuvati bračnog ruga jer samo sa njim svaku životnu prepreku lakše možemo preći. U životu treba imati nekog da bude jak dok smo mi slabi i obrnuto.