U galeriji BKC „Alija Izetbegović“ Kalesija sinoć je održana tribina „Jezik i identitet“ i promocija drugog izdanja „Bosanskog pravopisa“ autora Refika Bulića.
U okviru tribine i promocije prisutnima su se obratili autor prof. dr. Refik Bulić i prof. dr. Halid Bulić, koji su govorili o značaju maternjeg jezika kao važnog dijela identiteta te o osnovnim karakteristikama Bosanskog pravopisa. Moderator događaja bio je Fahrudin Sinanović, novinar i književnik.
– U svijetu danas imao oko 6.000 jezika, oko 10.000 naroda i etničkig grupa, a samo 200 država. Bošnjaci imaju privilegija da imaju i svoju državu Bosnu i Hercegovinu, koju dijele s drugima, i svoj bosanski jezik, koji također dijele s drugima. To je golemo. Mi nekada nismo ni svjesni šta imamo, naveo je Sinanović.
Sinanović je izrazio i zadovoljstvo što je Kalesija imala priliku da ugosti dvojicu vrsnih doktora lingvističkih nauka.
I prof. dr. Refik Bulić, redovni profesor za užu naučnu oblast lingvistika na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli, i prof. dr. Halid Bulić, profesor na Filozofskom fakultetu Univrziteta u Sarajevu, imaju impresivne biografije i spadaju u sami vrh nauke o jeziku, istakao je Fahrudin Sinanović.
Prof. dr. Halid Bulić je na početku kazao da su među brojnim danima koji se u svijetu obilježavaju najznačajniji 26. septembar – Evropski dan jezika, i 21. februar – Međunarodni dan maternjeg jezika.
Podsjetio je i da je Međunarodni dan maternjeg jezika, koji se obilježava 21. februara, posvećen i sjećanju na “jezičke mučenike” (šehide), studente koji su poginuli 21. februara 1952. godine u gradu Daki (koji je danas glavni grad Narodne Republike Bangladeša) za vrijeme protesta u kome su se borili za jezička prava.
– Stanovnici zapadnog dijela Pakistana uglavnom su izvorni govornici jezika urdu. A maternji jezik stanovnika istočnog dijela države bio je bengali. Vlasti su pokušavale nametnuti urdu kao jedini službeni jezik na teritoriju cijele države. Ta je diskriminacija bila povod otpora i protesta studenata Univerziteta u Daki. Za vrijeme protesta policija je ubila nekoliko studenata, što je dovelo do opće pobune. Pobuna nije odmah dovela do rezultata, ali je kroz četiri godine u ustav dodato da je uz urdu službeni jezik i bengali.
Obilježavanjem Međunarodnog dana maternjeg jezika dobija se prilika da maternji jezici svih jezičkih zajednica dođu u središte pažnje javnosti. Ovaj datum obično je povod da se organiziraju dječije priredbe posvećene maternjem jeziku, predavanja, tribine, medijske kampanje – povećan je broj anketa, intervjua, radijskih i televizijskih emisija posvećenih jeziku i sl. To uglavnom donosi dobre rezultate, širi se znanje o maternjem jeziku, osnažuje svijest o njegovom značaju, ali može imati negativne posljedice ako se ovaj datum iskoristi za širenje netačnih podataka, odnosno jezičkih mitova. Bilo bi dobro kad bi ovaj datum bio povod za zasnivanje novih istraživačkih jezičkih projekata i novih jezičkih resursa, ali zasad se obilježavanjem ovog datuma uglavnom postiže samo vidljivost. Iako može biti bolje, time ne trebamo biti nezadovoljni, kazao je Halid Bulić o Danu maternjeg jezika.
Prednosti Bosanskog pravopisa Refika Bulića
– Ljudi često osjećaju nesigurnost kada imaju potrebu napisati bilo šta i pritom preuzeti odgovornost za to što pišu. Može izgledati paradoksalno činjenica da obično više nesigurnosti izaziva pitanje kako treba napisati nego šta treba napisati. I to ne treba da nas brine, to samo znači da smo svjesni da naše riječi ostavljaju utisak na druge i da jezički izbor može imati realne posljedice u vanjezičkom svijetu.
Ko hoće pisati dobro, bez nagađanja, mora gledati u dobre uzore i tražiti savjete od pouzdanih savjetnika. Bosanski pravopis Refika Bulića knjiga je na koju se svaki moderni korisnik bosanskog jezika bez sumnje može osloniti u svakoj situaciji kada ima pravopisnu dilemu.
Namijenjen je savremenom korisniku bosanskog jezika. Pritom ne zanemaruje tradiciju, ali se ona ne doživljava kao ono čemu treba težiti niti nešto što je u suprotnosti s modernim, već kao jedan od činilaca koji su djelovali na savremeno stanje i kao takva ne treba biti zanemarena.
U Bosanskom pravopisu detaljno su predstavljeni svi poznati pravopisni problemi i nedoumice te je ukazano na njihova najprimjerenija i najprestižnija rješenja, naveo je prof. dr. Halid Bulić.
Dodao je i da su glavne prednosti Bosanskog pravopisa Refika Bulića u odnosu na prethodne pravopisne priručnike preciznije, preglednije i detaljnije obrazložene preporuke, veći broj primjera, reprezentativniji izbor izvora iz kojih potječu primjeri, opsežniji pravopisni rječnik i, naravno, činjenica da je Pravopisni rječnik akcentiran.
Posebna vrijednost Bosanskog pravopisa Refika Bulića jeste razrješenje mnogih dilema koje se tiču pisanja brojeva i riječi izvedenih od njih te pisanja skraćenica.
Biblijska priča o važnosti jezika
Nadahnuto je bilo i obraćanje autora Bosanskog pravopisa prof. dr. Refika Bulića.
– Ja ću govoriti o jezičkom segmentu identiteta, a radi lakše razumljivosti nazivat ću ga jezičkim identitetom, kao što se to obično čini. On je sigurno jedan od najznačajnijih segmenata svakog identiteta. Zbog jezičkog su identiteta čak i glave padale. O tome govori i jedna biblijska priča iz Starog zavjeta (Suci, 12: 5–6), u kojoj se opisuje jedna situacija prepoznavanja pripadnosti pojedinaca određenoj grupi na osnovu jezičkih osobina. Riječ je o borbi Jefremova i Galadova plemena. Galadovi su ljudi nadjačali i njihovi su neprijatelji počeli bježati. Galadovi su ljudi zauzeli sve prijelaze preko rijeke Jordana i tu dočekivali neprijatelje. Da bi ih prepoznali, tražili su od njih da izgovore riječ šibboleth. Pošto ljudi iz Jefremova plemena to nisu znali izgovoriti, jer se u njihovu dijalektu nije izgovaralo tako, govorili su sibboleth. Tako su ih Galadovi ljudi prepoznavali, a zatim ubijali. Tom je prilikom, prema biblijskom kazivanju, stradalo 42.000 ljudi.
Oni su stradali zbog svoga dijalekta, dakle zbog jezičkog identiteta, koji se u nekim osobinama razlikovao od jezičkog identiteta njihovih neprijatelja. Sličnih je primjera u historiji moglo biti i na drugim mjestima u svijetu, kazao je prof. dr. Refik Bulić ističući važnost maternjeg jezika.
– Budući da najveći broj govornika bosanskog jezika čine Bošnjaci, nekad se u literaturi i praksi bosanski jezik definira kao maternji jezik Bošnjaka i drugih stanovnika Bosne i Hercegovine koji ga prihvataju kao svoj jezik. Isticanje Bošnjaka u takvoj definiciji, uprkos mogućim nedobronamjernim tumačenjima, ne treba shvatati kao bošnjačko svojatanje bosanskog jezika, već kao isticanje činjenice da su Bošnjaci najodgovorniji za proučavanje i njegovanje bosanskog jezika. Eventualno svojatanje bosanskog jezika od Bošnjaka bilo bi pogrešno kao što je pogrešno i (bilo čije) svojatanje i Bosne i Hercegovine.
Popis stanovništva pokazuje da su se za bosanski jezik kao maternji opredijelili i neki od onih koji nisu Bošnjaci. To ne treba zaboravljati. Nije nevažno koliko takvih ima, ali je važno znati da ih ima i da im niko nema pravo uskraćivati ni trunčicu jezičkog prava koje imaju Bošnjaci. Ovdje na početku treba kazati šta se podrazumijeva pod pojmom bosanski jezik. Ja imam jednu opću definiciju, koja nije baš precizna, ali je tačna i proizvod je savremenog stanja u kojem živimo: Bosanski jezik jezik je onih koji ga smatraju svojim. Bosanski jezik danas nije samo jezik Bošnjaka, kako to smatraju protivnici bosanskog jezika. O tome kazuju podaci s popisa stanovništva iz 2013. godine, koje sam već spominjao, podsjetio je prof. dr. Refik Bulić.
Tribina i promocija održane su u organizaciji JU BKC „Alija Izetbegović“ Kalesija i Bošnjačke zajednice kulture, povodom obilježavanja Dana Bošnjačke zajednice kulture i Dana maternjeg jezika.
- Fotogaleriju pogledajte OVDJE.
O autoru:
Refik Bulić doktor je lingvističkih nauka. Bio je redovni profesor na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli. Objavio je šesnaest knjiga i oko stotinu naučnih i stručnih radova te brojne književne tekstove. Završio je studij srpskohrvatskog / hrvatskosrpskog jezika i jugoslavenskih književnosti na Pedagoškoj akademiji u Tuzli i Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Od 1979. do 1994. godine radio je kao nastavnik i profesor u više škola na području Živinica i Kladnja, a od 1994. godine radi na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli. Na Filozofskom fakultetu u Sarajevu završio je postdiplomski studij iz lingvistike i 2000. godine odbranio magistarski rad Arhaičniji govori u gornjem toku Spreče: živinički kraj. Doktorsku disertaciju Ekavsko-jekavski govori tešanjsko-maglajskoga kraja odbranio je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu 2004. godine.
Član je Centra za leksikologiju i leksikografiju Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine. Dobitnik je više književnih nagrada za prozu i poeziju na natječajima širom bivše Jugoslavije.
O pravopisu:
“Bosanski pravopisi” autora Refika Bulića objavljen je u julu 2023. godine u izdanju Instituta za bosanski jezik i književnost u Tuzli. Radi se o kapitalnom djelu za bh. nauku, a sam pravopis napisan je na 1.144 stranice, dok su pravopisne preporuke sistematizirane u 1.242 tačke. Pravopisni rječnik sadrži oko 50.000 odrednica. Ovo je prvi pravopis bosanskoga jezika s akcentiranim Pravopisnim rječnikom.
U djelu su temeljito obrađeni svi relevantni pravopisni problemi i nedoumice, uz navođenje njihovih najprihvatljivijih i normativno najprestižnijih rješenja. Posebna pažnja posvećena je novim jezičkim pojavama koje su se u novije vrijeme nametnule kao pravopisna pitanja, a koje raniji pravopisi nisu razmatrali.
Promocije Pravopisa održane su u mnogim bh. gradovima, između ostalog u Tuzli, Živinicama, Sarajevu, Zenici, Mostaru i Tešnju, a sada će, nakon objave drugog izdanja, biti promoviran i u Kalesiji.
Drugo izdanje “Bosanskog pravopisa” objavljeno je krajem 2025. godine.