Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH razmatrat će u srijedu Informaciju u vezi sa stanjem u oblasti poljoprivrede u FBiH i tzv. ”Zeleni izvještaj”. Federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Šemsudin Dedić u razgovoru za Fenu ističe da je poljoprivreda bitan sektor privrede u Federaciji BiH.
Više od 30 posto domaćinstava u ovom entitetu bavi se poljoprivredom kao osnovnom ili dodatnom djelatnošću. Dakle svako treće domaćinstvo od poljoprivrede stiče neku vrstu prihoda. Vrijednost uvoza i izvoza poljoprivrednih proizvoda je veoma visoka u odnosu na ukupan BDP. Istovremeno, imamo ogroman trgovinski deficit. Duplo više poljoprivrednih proizvoda uvozimo nego izvozimo. Naša poljoprivreda jednostavno nije konkurentna, a moramo imati na umu da konkurencija u poljoprivredi postaje sve veća kako napreduje proces približavanja BiH Evropskoj uniji.
”Glavni razlog takvog stanja su nedovoljna ulaganja. Federacija BiH za poljoprivredu izdvaja na godišnjem nivou oko 65 miliona KM. Do toga trebamo dodati još ulaganja kantona. U 2015. bilo je to sveukupno 15 miliona KM, dakle znatno manje nego u ranijem periodu kad je poljoprivreda dobijala iz kantonalnih budžeta po 20 miliona KM godišnje. Ovo su zaista mali iznosi. U regiji samo Albanija ulaže manje od nas. Države EU ulažu u poljoprivredu čak devet puta više. Nepovoljna je i struktura ulaganja. Većina novca namijenjena je za tržišne intervencije kroz direktna plaćanja, odnosno poticaje. Godinama smo nedovoljno ulagali u promjene u strukturi poljoprivredne proizvodnje, dakle u povećanje konkurentnosti naše poljoprivrede na regionalnom, pa i evropskom tržištu”, naglašava Dedić.
Ovo ministarstvo je u prošlom mandatu bilo predmet brojnih afera. Na pitanje kakvo je stanje zatekao i kakve su, prema Izvještaju, greške pravljene u proteklom periodu, ministar Dedić kaže da ga je na ministarskoj poziciji ”dočekalo” oko 50 miliona KM duga, od čega čak 25 miliona dugova po osnovu neisplaćenih poticaja za proizvodnje.
”Prioritet je bio smanjivanje upravo tog djela duga, jer nedostatak tih sredstava ugrozio bi opstanak brojnih gazdinstava i uveo nesigurnost među poljoprivrednike. Do danas ukupna dugovanja smanjena su na nepunih 30 miliona KM, a proces kontrola i naknadnih provjera pokazao je veliki broj nepravilnosti. Nedostajalo nam je i kvalitetnog zakonodavstva, strateških i programskih dokumenata. Od 2011. nije bila usvojena srednjoročna strategija razvoja poljoprivrednog sektora prema kojoj bi se provodila poljoprivredna politika, što je onemogućavalo efikasno upravljanje poljoprivredom. Zbog nedostatka Strateškog plana Ruralnog razvoja i IPARD struktura svake godine gubili smo 50-60 miliona KM iz pretpristupnih fondova EU. Ta sredstva mogla su biti iskorištena upravo za strukturne mjere i prijeko nam potrebno povećavanje konkurentnosti bh. poljoprivrede”, ističe ministar Dedić prenosi FENA.