Ni dvije decenije nakon završetka rata Centar za uklanjanje mina u BiH (BH MAC) nema sve informacije o tome gdje se nalaze mine u BiH, odnosno ne zna se kolika je konačna sumnjiva površina. Kaže se ovo u izvještaju državnih revizora koji su prije nekoliko dana objavili reviziju učinka o temi „Efikasnost sistema deminiranja u BiH“.
Pogubni podaci Provedena revizija pokazala je da uspostavljeni sistem deminiranja na nivou institucija BiH nije efikasan, a da institucije BiH nisu poduzele sve neophodne aktivnosti kako bi bila osigurana efikasnost sistema deminiranja. U izvještaju se navodi da kontrola kvaliteta deminiranja, koju provodi BH MAC, nije efikasna. Naglašavaju da se, uprkos više nivoa kontrole u sistemu deminiranja, nesreće i nepravilnosti dešavaju na površinama koje je BH MAC proglasio sigurnim za korištenje.
Istraživanje našeg lista pokazalo je, a to su nedavno potvrdili i rezultati Ženevskog međunarodnog centra za humanitarno razminiranje (GICHD), da je u BiH od 1996. godine do danas 1.746 građana povrijeđeno u minskim nesrećama, od čega je 610 s< smrtnim posljedicama.
Podaci su pokazali da je među povrijeđenima i 249 djece, a da je za 20 godina živote izgubilo i 66 deminera. Istaknuto je i da u BiH postoji još 1.417 zajednica koje su ugrožene od mina te 543.000 građana koje ugrožavaju minska polja ili zaostala neeksplodirana sredstva.
Sumnjive površine – Kada je počeo proces deminiranje 1996. godine, bilo je ukupno 4.200 kvadratnih kilometara, a danas, 20 godina psolije, ostalo je da se deminira još 1.145 kvadratnih kilometara minski sumnjive površina – navodi se u izvještaju. No, u BH MAC-u kažu, prema riječima direktora Saše Obradovića, da nije tačno da ne postoji mapa sa sumnjivim minskim površinama.
Obradović za „Avaz“ kaže da se ovdje radi o nečemu drugom, a to je da BH MAC ima samo 60 posto minskih zapisnika, koji su registrirani u bazi podataka. Obradović navodi da su iz BH MAC-a zatražili od Ministarstva odbrane BiH da ustupi sve vojne karte koje su trebali davno dobiti i kako bi konačno ucrtali sve sumnjive površine. S druge strane, Fahrudin Solak, direktor Federalne uprave civilne zaštite, kaže za naš list da je najveći problem u tome što ova mapa, koja je digitalizirana, a koju ima BH MAC, nije dostupna svim građanima BiH.
– Neshvatljivo je da pregled minskih polja bude javna tajna. To BH MAC ima, ali nama ne dozvoljava da je dobijemo – kaže Solak.
Uništavaju se minske oznake
Solak kaže da mapa mora biti dostupna svima, putem interneta i aplikacije, jer smo
svjedoci da se znakovi s minskim poljima uništavaju,
– Znakove uništava priroda, uništavaju ih životinje, ljudi. Tako da to niko ne primijeti, a onda čovjek koji ne vidi znak, dođe u opasnost – kaže Solak.