Dušanka Majkić, član Zajedničke komisije za odbranu i bezbjednost parlamenta BiH, kaže da u BiH ima nelegalnog prisluškivanja i da nadležna komisija na tu temu nikada nije dobila odgovor u koji je mogla da povjeruje.
“Sigurni smo da se u ovoj zemlji prisluškuje veliki broj ljudi i to naročito iz političkog života i sigurni smo da se to čini na nelegalan način, međutim, odgovor na to moraju da daju bezbjednosne agencije”, kazala je Majkićeva. Ona ističe da je u komisiji više puta bilo riječi na tu temu, ali da nikada niko nije dobio pravi odgovor. Govoreći o motivima, Majkićeva kaže da su motivi za nelegalno prisluškivanje uglavnom politički.
“Evidentno je da za to niko neće odgovarati i afera nelegalnog prisluškivanju se stalno širi, jer nikada niko nije kažnjen povodom toga”, kazala je Majkićeva.
Mirko Okolić, predsjedavajući Parlamentarne komisije za nadzor nad radom OBA, kaže da ne može reći da li OBA vrši nelegalno prisluškivanje, jer nema dokaza za to i da je vrlo teško dokazati nelegalno prisluškivanje.
“Ne mogu reći ni da nema nelegalnog prisluškivanja”, kaže Okolić i dodaje da je nekoliko puta vršena kontrola u Centru za prisluškivanje te da su sva prisluškivanja rađena s nalogom iz suda i tužilaštva.
Korisnik jednog od brojeva sa spiska Adnan Šetka iz Mostara, koji je sada nezaposlen, a ranije je radio kao vozač u jednoj pekari, kazao je da je pretpostavljao da ga prethodnih godina prisluškuju, jer su ga posljednjih godina stalno povezivali sa osobama koje se bave svakakvim radnjama i da su tada njegov telefon prespojili u FUP.
“Ne znam ko me prisluškivao, da li je OSA, SIPA ili Federalni MUP, a pretresali su mi i kuću ranije, ali za to nije bilo razloga”, rekao je Šetka.
Gospodin koji nije želio da se predstavi, a čiji broj telefona se takođe nalazi na spisku prisluškivanih, kazao je da nije upoznat s tim da je u posljednje tri godine prisluškivan.
“Moj broj da je prisluškivan… nisam to znao…”, rekao je on.
Kako nam je kazao radnik iz Bosanskog Petrovca Vojislav Uzelac, takođe korisnik jednog od brojeva sa spiska prisluškivanih, primijetio je prisluškivanje.
“Ma primijetio sam kuckanje, ali ne znam zbog čega, jer nisam na nekoj funkciji i ne znam čemu to vodi. Ja sam običan građanin”, rekao je Uzelac. Enisa Selimović, frizerka iz Kalesije, čiji broj se nalazi na spisku, kazala je da nije primijetila prisluškivanje.
“Ništa nisam primijetila i ne znam zbog čega bi me prisluškivali”, rekla je Selimovićeva.
Kako nam je kazao Jure Ivanković iz Širokog Brijega, koji radi kao privatni preduzetnik, nije primijetio da njegov telefon prisluškuju, a njegov broj se nalazi na ovom spisku.
“Imam dva telefona, ali ni na jednom nisam primijetio da me neko prisluškivao, a ne znam ni zbog čega bi”, rekao je Ivanković.
Prisluškivanje
U Zakonu o Obavještajno bezbjednosnoj agenciji BiH (OBA), u članu 77, koji regulište tajno prikupljanje podataka za koje je potrebno sudsko ovlaštenje, stoji da se praćenje na mjestima koja nemaju javni karakter, praćenje komunikacija putem telekomunikacijskih i drugih oblika elektronskih uređaja, kao i pretres imovine bez pristanka vlasnika ili osobe koja privremeno zauzima tu imovinu, može vršiti samo u slučajevima za koje je dobijeno prethodno ovlaštenje od predsjednika Suda BiH ili sudije Suda BiH kojeg je odredio predsjednik Suda BiH.
Ukoliko generalni direktor ima osnovane razloge da smatra da su mjere praćenja i pretresa iz ovog dijela potrebne Agenciji kako bi mogla sprovesti istragu o prijetnji po bezbjednost BiH, generalni direktor upućuje pismeni zahtjev sudiji za dobijanje odobrenja za takva praćenja i pretrese.
Svi takvi zahtjevi moraju sadržavati sljedeće:
1) Vrstu komunikacije za koju se predlaže upotreba mjera prisluškivanja, vrstu informacija, evidencija, dokumenata ili stvari koje su predložene za prikupljanje i sredstva koja će u tu svrhu biti upotrijebljena;
2) Ime osobe ili osoba koje su predložene kao predmet praćenja ili pretresa;
3) Opšti opis mjesta ili mjesta koja se predlažu za vršenje praćenja ili pretresa, ukoliko je moguće dati opšti opis takvog mjesta;
4) Informacija kojom se obrazlaže opravdanost primjene mjera praćenja ili pretresa kako bi omogućila Agenciji da sprovede istragu o prijetnji po bezbjednost BiH;
5) Izjava da se tražene informacije ne mogu prikupiti u potrebnom vremenskom periodu ni na jedan drugi način;
6) Rok ne duži od 60 dana na koji se traži važenje naloga;
7) Informacija o svim ranijim zahtjevima koji su podneseni u vezi sa osobom ili mjestom koje je predmet praćenja ili pretresa, datum kada je zahtjev podnesen, ime sudije kome je upućen i odluka sudije o tom zahtjevu.
Sudija donosi odluku u roku od 48 sati nakon podnošenja zahtjeva. Nije moguće uložiti žalbu protiv ove odluke.
Građanin BiH koji je bio predmet praćenja ili prisluškivanja treba, po okončanju praćenja ili prisluškivanja, da bude obaviješten o preduzetim mjerama najduže u roku od 30 dana po okončanju postupka.
Prilikom primjene mjera tajnog praćenja i pretresa u skladu s ovim članom, Agencija koristi što nenametljivije tehnike koje su joj na raspolaganju.
Osim Zakona o OBA, prisluškivanje reguliše i Krivični zakon BiH i Zakon o krivičnom postupku BiH.