Dolazak jeseni i zime, kraći dani i sve manje prirodnog svjetla kod pojedinih osoba mogu izazvati promjene raspoloženja, manjak energije i poteškoće s koncentracijom. Kod nekih se razvija i sezonski afektivni poremećaj, poznat kao sezonska depresija, čiji se simptomi najčešće pojavljuju tokom jeseni i zime, a povlače u proljeće i ljeto.
Prema pisanju agencije AP, procjenjuje se da ovaj poremećaj pogađa milione ljudi. Jedan od faktora koji može utjecati na njegovo pojavljivanje jeste smanjena izloženost dnevnom svjetlu, posebno nakon prelaska na zimsko računanje vremena, kada mrak pada ranije.
Simptomi mogu biti slični drugim oblicima depresije, a uključuju dugotrajan osjećaj beznađa, pesimizam, probleme s koncentracijom, pamćenjem i donošenjem odluka. Stručnjaci navode da postoji i blaži oblik sezonskih tegoba, dok se rjeđe javlja i ljetna varijanta ovog poremećaja.
Kakvu ulogu ima dnevna svjetlost?
Naučnici istražuju povezanost između svjetlosti i raspoloženja, posebno ulogu posebnih ćelija u očima koje reaguju na plavi dio svjetlosnog spektra. Kada prime svjetlost, ove ćelije šalju signale mozgu koji utiču na budnost i druge procese povezane s raspoloženjem.
Istraživanje koje je provela Kathryn Roecklein s Univerziteta u Pittsburghu pokazalo je da su osobe sa sezonskom depresijom, kao grupa, manje osjetljive na plavo svjetlo, naročito tokom zimskih mjeseci. Naučnici smatraju da bi to moglo biti jedno od objašnjenja zbog kojih nedostatak dnevne svjetlosti kod nekih ljudi izaziva izraženije tegobe.
Terapija svjetlom kao jedan od načina pomoći
Stručnjaci ističu da terapija svjetlom može pomoći osobama sa sezonskim afektivnim poremećajem, ali i onima koji tokom zime osjećaju blažu bezvoljnost.
Ovaj oblik terapije najčešće podrazumijeva jutarnje izlaganje posebnoj lampi jačine oko 10.000 luksa, u trajanju od približno 30 minuta. Važno je odabrati uređaj koji ispunjava odgovarajuće tehničke kriterije, jer nisu sve lampe koje se reklamiraju za ovu namjenu dovoljno snažne.
Osim terapije svjetlom, stručnjaci navode i druge oblike pomoći. Redovan raspored spavanja, boravak na otvorenom i šetnje mogu doprinijeti boljem raspoloženju, čak i kada je vrijeme oblačno.
U liječenju sezonske depresije koriste se i antidepresivi, dok kognitivno-bihevioralna terapija može pomoći u prepoznavanju i mijenjanju obrazaca razmišljanja koji pogoršavaju tegobe.
Istraživačica Kelly Rohan s Univerziteta Vermont ističe da psihoterapija može imati dugotrajnije efekte, a kao jedan od korisnih koraka navodi planiranje jednostavnih i ugodnih aktivnosti. To može biti odlazak na kafu s prijateljem, šetnja ili druga aktivnost koja pomaže da se osoba ne povlači iz svakodnevnog života.
Sezonske promjene raspoloženja ne treba zanemarivati ako su dugotrajne i ometaju svakodnevno funkcionisanje. U takvim situacijama važno je potražiti stručnu pomoć, jer odgovarajući pristup može olakšati simptome i poboljšati kvalitet života.