Postojanje velikog broja hanova na prostoru današnje općine Kalesija može se objasniti time što su nastajali u različitim vremenskim periodima, a i nisu radili istovremeno. Ovaj broj hanova nije konačan što između ostalog potvrđuje i rad profesora Ekrema Sakića u kojem su obrađeni hanovi u Kikačima. Ovog puta donosimo priču o hanu Ibre Avdibašića.
Zadnji vlasnik ovog hana bio je Ibro (Salih) Avdibašić koji je han naslijedio od svog oca. Ovaj objekat se nalazio u centru današnjih Kikača na prostoru gdje se danas nalazi objekat nekadašnje prodavnice ZZ „Jedinstvo“ Kalesija kao i zgrada osnovne škole.14 To je parcela od desetak dunuma zemlje koja se s jedne strane graničila sa rijekom Gribajom, a s druge strane sa austrougarskom testom što ju je činilo veoma povoljnom za gradnju i funkcionisanje hana. Pored zgrade hana na ovoj parceli su se
nalazili i drugi objekti koji inače idu uz han, a to su: kolara, tj. zgrada namjenski izgrađena za smještaj zaprežnih kola u slučaju vremenskih nepogoda kako roba koja je prevožena u istim ne bi stradala i kovačnica, gdje su putnici-namjernici dok su odmarali u hanu mogli potkovati konje, otkloniti kvarove na zaprežnim kolima i sl. Han je radio,
tj. bio u funkciji u periodu između dva svjetska rata.15 Tokom Drugog svjetskog rata usljed ratnih dejstava han i svi njegovi pomoćni objekti su u potpunosti izgorjeli i više nisu obnavljani.16 Nakon Drugog svjetskog rata zemljište na kome se nalazio han je nacionalizirano, tj. oduzeto od vlasnika te su na tom prostoru u kasnijem periodu napravljene zgrade osnovne škole, prodavnice i tzv. „Čitaonice“, kao i zgrada za stanovanje učitelja koja je porušena 80-tih godina XX stoljeća.
(Baština sjeveroistočane Bosne VII/Ekrem Sakić)