Kada se uporede rezultati posljednja četiri ciklusa Općih izbora, Kalesija pokazuje prilično velike promjene političkog raspoloženja birača. U periodu od 2010. do 2022. godine smjenjivali su se izborni pobjednici, pojavljivale su se nove političke opcije, neke nekada snažne stranke gotovo su nestale, dok je SDA na posljednjim održanim Općim izborima ostvarila svoj ubjedljivo najbolji rezultat u ovom posmatranom periodu.
Posebno je zanimljivo poređenje glasanja za Skupštinu Tuzlanskog kantona, jer se na tom nivou najbolje može pratiti stvarna stranačka snaga u Kalesiji, dok rezultati za Predsjedništvo BiH pokazuju da birači nisu uvijek jednako glasali za stranku i njenog kandidata.
2010. godina – SDP ispred SDA
Na izborima 2010. godine za Skupštinu Tuzlanskog kantona u Kalesiji je bilo 15.608 važećih glasova.
Najviše je osvojio SDP – 4.805 glasova, odnosno približno 30,79 posto. SDA je bila druga sa 4.157 glasova ili 26,63 posto.
Iza dvije vodeće stranke slijedili su SBB sa 1.429, BPS sa 1.021, Stranka za BiH sa 928, Narodna stranka Radom za boljitak sa 877 te A-SDA sa 754 glasa.
| Izbori za Skupštinu TK | 2010. |
|---|---|
| SDP | 4.805 – 30,79% |
| SDA | 4.157 – 26,63% |
| SBB | 1.429 – 9,16% |
| BPS | 1.021 – 6,54% |
| Stranka za BiH | 928 – 5,95% |
To je ujedno jedini od četiri posmatrana izborna ciklusa u kojem SDA nije osvojila najviše glasova u Kalesiji na izborima za Skupštinu TK.
Još zanimljivija situacija bila je na izborima za Predsjedništvo BiH. Željko Komšić, tada kandidat SDP-a, dobio je u Kalesiji čak 7.033 glasa, dok je Bakir Izetbegović osvojio 3.963, a Fahrudin Radončić 2.436 glasova.
Od ukupno 15.740 važećih glasova to znači da je Komšić osvojio oko 44,68 posto, Izetbegović 25,18, a Radončić 15,48 posto.
Dakle, 2010. predstavlja izrazito snažnu izbornu godinu SDP-a u Kalesiji – i na kantonalnom nivou i kroz kandidaturu Željka Komšića. CIK-ova arhiva potvrđuje da se radi o konačnim rezultatima Općih izbora 2010. Izbori
2014. – veliki povratak SDA
Samo četiri godine kasnije odnos snaga potpuno se promijenio.
SDA je na izborima za Skupštinu TK u Kalesiji osvojila 5.321 glas, odnosno približno 35,65 posto od 14.926 važećih glasova.
SDP je pao na 2.714 glasova ili 18,18 posto.
Razlika između dvije stranke iznosila je čak 2.607 glasova.
Zanimljivo je da su 2014. relativno snažni bili i Narodna stranka Radom za boljitak sa 1.623 glasa, Stranka za BiH sa 1.541, SBB sa 1.136, BPS sa 1.059 te tada nova Demokratska fronta sa 896 glasova.
SDA je tako između 2010. i 2014. porasla sa 4.157 na 5.321 glas, dok je SDP pao sa 4.805 na 2.714.
Promjena je bila velika: SDA je dobila 1.164 glasa, a SDP izgubio 2.091 glas.
Na izborima za Predsjedništvo BiH 2014. Bakir Izetbegović bio je prvi u Kalesiji sa 5.169 glasova. Fahrudin Radončić osvojio je 2.929, Sefer Halilović 2.285, a Bakir Hadžiomerović 2.230 glasova.
Izetbegović je tako osvojio približno 34,28 posto važećih glasova u Kalesiji. Na nivou Federacije/BiH također je izabran za bošnjačkog člana Predsjedništva. Izbori
2018. – SDA prva, ali politička scena Kalesije izrazito rascjepkana
Izbori 2018. donijeli su novu veliku promjenu. Pojava PDA posebno je uticala na raspored glasova u Tuzlanskom kantonu.
SDA je u Kalesiji ostala prva sa 4.086 glasova ili 28,95 posto, ali je to bilo čak 1.235 glasova manje nego četiri godine ranije.
SDP je istovremeno ostvario oporavak i osvojio 3.407 glasova ili 24,14 posto.
Treće mjesto zauzela je PDA sa čak 2.392 glasa ili 16,95 posto.
To znači da su samo SDA, SDP i PDA zajedno osvojili gotovo 70 posto svih važećih glasova za Skupštinu TK u Kalesiji.
NBL je imao 1.015 glasova, BPS 768, DF 627, SBB 567, a A-SDA 475.
Ovo je vjerovatno najrascjepkaniji odnos snaga među vodećim političkim opcijama u četiri posmatrana ciklusa: razlika SDA–SDP iznosila je samo 679 glasova, dok je PDA kao treća opcija uzela gotovo 2.400.
Za Predsjedništvo BiH slika je bila drugačija.
Denis Bećirović dobio je u Kalesiji 4.865 glasova ili 33,69 posto, Šefik Džaferović 4.562 ili 31,59 posto, dok je Željko Komšić dobio 3.173 glasa ili 21,97 posto.
Bećirović je tako u Kalesiji imao 303 glasa više od Džaferovića, iako je SDA istovremeno bila najjača stranka u Kalesiji na izborima za Skupštinu TK.
To je važan pokazatelj da se stranački rezultat ne može automatski preslikavati na izbor za člana Predsjedništva.
CIK je rezultate Općih izbora 2018. potvrdio 6. novembra te godine. Izbori
2022. – SDA ostvaruje najbolji rezultat u posmatranom periodu
Na posljednjim održanim Općim izborima odnos snaga ponovo se značajno promijenio.
SDA je za Skupštinu TK u Kalesiji dobila 5.445 glasova, odnosno 40,79 posto važećih glasova.
To je njen najbolji rezultat u sva četiri posmatrana izborna ciklusa, i po broju glasova i po procentualnom udjelu.
SDP je osvojio 2.590 glasova ili 19,40 posto, dok su DF/GS dobili 966, Narod i pravda 928, PDA 862, BH Zeleni 689, SD BiH 387, Stranka za BiH 339, SBB 268 i NES 242 glasa.
Posebno je vidljiv pad PDA: sa 2.392 glasa 2018. na 862 glasa 2022. godine. To je gubitak od 1.530 glasova, odnosno približno dvije trećine rezultata iz prethodnog ciklusa.
Istovremeno je SDA sa 4.086 skočila na 5.445 glasova – povećanje od 1.359 glasova.
Razlika SDA i SDP-a 2022. iznosila je čak 2.855 glasova.
Međutim, glasanje za Predsjedništvo ponovo pokazuje drugačiju sliku.
Denis Bećirović osvojio je u Kalesiji 5.307 glasova ili 38,84 posto, a Bakir Izetbegović 5.081 glas ili 37,19 posto.
Razlika je bila samo 226 glasova.
Željko Komšić dobio je 2.885 glasova ili 21,12 posto.
Tako se dogodila zanimljiva situacija: SDA je istog izbornog dana bila ubjedljivo najjača pojedinačna stranka u Kalesiji na izborima za Skupštinu TK, ali Bakir Izetbegović nije osvojio najviše glasova u utrci koju prikazuje dostavljena tabela za Predsjedništvo.
CIK je rezultate Općih izbora 2022. potvrdio 2. novembra 2022. godine. Izbori
Četiri izbora – četiri različite političke slike Kalesije
Kada rezultate za Skupštinu TK stavimo jedan pored drugog, promjena je veoma pregledna:
| Godina | SDA | SDP | Treća najjača opcija |
|---|---|---|---|
| 2010. | 4.157 (26,63%) | 4.805 (30,79%) | SBB 1.429 (9,16%) |
| 2014. | 5.321 (35,65%) | 2.714 (18,18%) | NSRzB 1.623 (10,87%) |
| 2018. | 4.086 (28,95%) | 3.407 (24,14%) | PDA 2.392 (16,95%) |
| 2022. | 5.445 (40,79%) | 2.590 (19,40%) | DF/GS 966 (7,24%) |
Iz ovih rezultata vidi se nekoliko jasnih trendova.
SDA je nakon poraza od SDP-a 2010. bila prva u Kalesiji na izborima za Skupštinu TK u sva tri naredna ciklusa. Međutim, njena podrška nije rasla pravolinijski: sa 4.157 glasova 2010. skočila je na 5.321 2014, pala na 4.086 2018, pa 2022. dostigla 5.445 glasova.
SDP ima gotovo obrnutu putanju. Od pobjedničkih 4.805 glasova 2010. pao je na samo 2.714 2014, oporavio se na 3.407 2018, a zatim ponovo pao na 2.590 glasova 2022.
Još veće promjene dogodile su se među ostalim strankama. SBB je sa 1.429 glasova 2010. došao do samo 268 u 2022. Stranka za BiH je sa 928 glasova 2010. porasla na 1.541 2014, da bi 2022. imala 339. PDA je, s druge strane, 2018. odmah osvojila 2.392 glasa, a četiri godine kasnije pala na 862.
Sve manje važećih glasova
Još jedan podatak prolazi gotovo neprimijećeno, a možda je jednako zanimljiv kao odnos stranaka.
Broj važećih glasova za Skupštinu TK u Kalesiji kontinuirano je padao:
2010. – 15.608
2014. – 14.926
2018. – 14.114
2022. – 13.348
Od 2010. do 2022. broj važećih glasova smanjen je za 2.260, odnosno oko 14,5 posto.
Sličan trend vidi se i na listićima za Predsjedništvo: sa 15.740 važećih glasova 2010. na 13.662 u 2022.
Zbog toga procenti daju dodatni kontekst uz apsolutne brojeve glasova. Primjerice, SDA je 2022. imala samo 124 glasa više nego 2014. godine na kantonalnoj listi, ali je njen udio porastao sa približno 35,65 na čak 40,79 posto, dijelom i zato što je ukupan broj važećih glasova bio manji.
Predsjedništvo pokazuje da Kalesija ne glasa uvijek „po stranačkoj liniji“
Možda je najzanimljiviji zaključak poređenja upravo razlika između stranačkog i personalnog glasanja.
Na kantonalnom nivou pobjednici su bili:
2010. SDP – 4.805
2014. SDA – 5.321
2018. SDA – 4.086
2022. SDA – 5.445
Za Predsjedništvo najviše glasova imali su:
2010. Željko Komšić – 7.033
2014. Bakir Izetbegović – 5.169
2018. Denis Bećirović – 4.865
2022. Denis Bećirović – 5.307
To pokazuje da rezultat političke stranke na kantonalnoj listi nije dovoljan da bi se unaprijed izveo zaključak kako će glasati birači Kalesije kada biraju pojedinačne kandidate.
Najočitiji primjer je 2022. godina. SDA je na kantonalnom nivou bila gotovo dvostruko jača od SDP-a – 5.445 prema 2.590 glasova. Istovremeno je Bećirović imao 5.307, a Izetbegović 5.081 glas.
Drugim riječima, između stranačkog i personalnog glasanja postoji značajan prostor za prelijevanje glasova i različite izbore istog biračkog tijela.
Od SDP-ove 2010. do SDA-ove 2022.
Ako bi se dvanaest godina izbora u Kalesiji moralo opisati kroz same brojke, početna i završna tačka izgledaju vrlo različito.
Godine 2010. SDP je bio najjača stranka za Skupštinu TK sa 30,79 posto, dok je SDA imala 26,63 posto.
Do 2022. odnos se preokrenuo: SDA je došla do 40,79 posto, a SDP se spustio na 19,40 posto.
Ipak, izbori za Predsjedništvo pokazuju da politička slika Kalesije nije jednostavna podjela na dva stranačka bloka. U četiri posmatrana ciklusa birači su davali značajnu podršku različitim kandidatima, a 2018. i 2022. kandidat kojeg je podržavao SDP osvojio je više glasova u Kalesiji od kandidata SDA.
Upravo zbog toga Kalesija uoči svakog novog izbornog ciklusa predstavlja zanimljiv primjer sredine u kojoj postoji relativno stabilna baza vodećih stranaka, ali i značajan broj birača koji na različitim nivoima vlasti očigledno ne glasaju identično.