Berlinski je kongres bio sazvan da bi se riješila neka sporna pitanja u svezi s rusko-turskim ratom, osobito zbog straha velikih sila da Rusija odviše ne ojača. Srbija i Crna Gora postale su neovisne kneževine i znatno su povećale svoj teritorij, a Austro-Ugarska je dobila pravo na okupaciju Bosne i Hercegovine.
– 1882. Došlo do pobune egipatskih časnika protiv dotadašnje turske vlasti, London je dočekao dugo priželjkivanu prigodu da se domogne Sueskoga kanala. Pobunjenici su počeli utvrđivati luku u Aleksandriji i na njene opkope postavljati topove.
Za Engleze, kojima je Suez bio od neprocjenjive važnosti, to je bio otvoreni izazov. Britanska sredozemna flota dobila je naredbu da poruši utvrde ako se radovi nastave. 13. srpnja 1882. topovi s engleskih brodova otvorili su vatru na egipatske položaje oko Aleksandrije. Utvrde su bile u trenutku potpuno uništene.
Taj događaj potaknuo je Arape na pobunu, pa su za odmazdu poubijani mnogi Europljani, a njihove kuće opljačkane. Egipatska vlada nije to mogla spriječiti, pa su se Englezi iskrcali na kopno i zauzeli Aleksandriju, Kairo, a zatim i čitav Egipat. Unatoč turskim i ruskim prosvjedima, Englezi su iskoristili to što Francuska nije reagirala, pa su okupaciju nastavili i svoj dobitak oko Sueskoga kanala učvrstili.
– 1985. Na londonskom stadionu Wembley i na stadionu John Kennedy u Philadelphiji 13. je srpnja istodobno održan veliki glazbeni koncert. U akciji pružanja pomoći gladnima u Africi sudjelovali su najpoznatiji rock i pop glazbenici svijeta, a izravan televizijski prijenos pratilo je oko milijardu i pol gledatelja širom svijeta.