Nastalo kao posljedica površinskog kopa 1987. godine, jezero Kop predstavlja prirodnu oazu za rekreativne sportove i dnevna odmarališta.
Na samo 6 km od centra Tuzle, u Bosni i Hercegovini, nalazi se jedno od najčišćih jezera u Evropi. Nastalo kao posljedica površinskog kopa 1987. godine, jezero Kop predstavlja prirodnu oazu za rekreativne sportove i dnevna odmarališta.
Jezero je protočnog tipa i u kontinuitetu u njega dotiče voda iz sedam poznatih izvora. Izvjesno je da ga napaja nekoliko podvodnih izvora, što potvrđuje činjenica da zimi dijelove jezera, na kojima se nalaze podvodni izvori, led nikada ne pokriva.
Na osnovu analize vode izvršene 2021. godine u akreditovanoj laboratoriji Instituta za hemijsko inženjerstvo Tuzle, voda u jezeru se može klasificirati u 1. kategoriju površinskih voda.
Vrijednosti analiziranih parametara pokazuju da nema izraženih onečišćenja vode u akumulaciji po pitanju organskih ili neorganskih komponenti s okolnog prostora.
Floru čini vodeno raslinje. Fauni je pridonijelo plansko poribljavanje koje se vrši planski od 2000-ih.
Od 2000. uređuje se za sportski ribolov i ima uređenu ribočuvarsku službu. Kvalitet ulovljene ribe pokazuje kvalitet vode i količinu prirodne hrane u jezeru.
Jezero Šićki brod, poznat kao Kop, poribljeno je somom, babuškom, šaranom i amurom.
Osim ubačenih šarana, jezero ima i “starosjedilačke” ribe, koje su preživjele ribolove. Većinom su to ljuskari koje su unijeli mjesni ribari.
Obilje bijele ribe u jezeru poput crvenperke, bjelice i deverike, pogoduje populaciji ranije unesene predatorske štuke.
Podvodni svijet jezera sve više privlači ronilačke klubove iz cijelog regiona.
Redovno ga istražuju, te su nedavno zabilježene i fotografije koje prikazuju ne samo veoma bogat biljni i životinjski spektar već i vrlo dobru vidljivost na dubini od 30 metara koja doseže i do 7 metara.
Ovom prirodnom biseru prijetio je nestanak kada je prije 18 godina iznesen prijedlog Prostornog plana Tuzlanskog kantona (TK) o odlaganju šljake i pepela iz Termoelektrane na području jezera.
Građani i udruženja za zaštitu okoliša oštro su se usprotivili tome i pokrenuli peticiju za zaustavljanje ovog procesa.
Centar za ekologiju i energiju 2015. godine upriličio je potpisivanje peticije kojom su građani Tuzle još jednom jasno rekli “ne” odlaganju šljake i pepela u Šićkom Brodu, a ona je adresirana na Federalno ministarstvo okoliša i turizma.
Izmjenama Prostornog plana TK usprotivile su se i gradske, odnosno općinske vlasti Tuzle i Lukavca.
Izvor: TRT BALKAN