– 1861. Zbog dramatičnog stanja na bojištu 1861. godine američki predsjednik Abraham Lincon, suočen s nesposobnošću sjevernjačkih generala pozvao je u pomoć talijanskog vojskovođu Giuseppea Garibaldija u Americi nazvanog talijanskim Washimgtonom. Zamolio je heroja ratova za oslobođenje, da snagu svoga imena, genija i mača stavi u službu Sjevera.
– 1882. Rođen je književni povjesničar Franjo Francev. Studirao je u Zagrebu i u Beču slavensku i romansku filologiju. Bavio se istraživanjem kajkavskih dijalekata i poviješću hrvatske književnosti od njezinih najranijih početaka do 19. st. Umro je 1943. godine.
– 1884. Rođen turski državnik i vojskovođa Mustafa Ismet Ineni, učesnik mladoturske revolucije 1908. godine, predsjednik Turske od 1938., nakon smrti Kemala Ataturka. Demokratizirao je autoritarni režim u Turskoj, dozvolio je 1946. formiranje političkih stranaka, a 1950. je podnio ostavku, kada je na izborima pobijedila Demokratska stranka.
– 1896. Rođen je američki književnik Francis Scott Key Fitzgerald. Njegova najpoznatija djela: ‘Veliki Gatsby’, ‘Blaga je noć’, ‘Slom’ i druga.
– 1939. U Greenvillu je rođen televizijski lutkar Jim Henson, autor emisija ‘The Muppet Show’, na kojem je od 1976. godine radio pet godina. Procjenjuje se da je samo u prve tri godine Muppete vidjelo 235 milijuna ljudi u 102 zemlje svijeta. Golem uspjeh pribavila mu je i serija ‘Ulica Sezam’ koja je uzastopno prikazivana 25 godina.
– 1996. Umro ruski špijun Pavel Sudoplatov koji je, prema zapadnim izvorima, ukrao američki plan za atomsku bombu i organizirao ubojstvo ruskog revolucionara Lava Trockog.
– 2004. Umrla francuska književnica Francoise Sagan koja je 1954. godine postigla ogroman uspjeh svojim prvim romanom “Dobar dan tugo”.
– 2006. Umro britanski skladatelj Malcolm Arnold, autor glazbe za film “Most na rijeci Kwai”, za koju je 1958. dobio Oscar. Skladao je glazbu za više od 130 filmova, devet simfonija, sedam baleta, dvije opere, mjuzikl i više od 20 koncerata.