Evropski parlament je nedavno usvojio mjere kojima se želi spriječiti pojava vraćanja kilometraže u korištenim vozilima te predložio da se ovakva praksa vodi kao krivično djelo.
Parlament je od država članica zatražio da se ove prevare ubuduće tretiraju kao krivično djelo, kao i da kazne budu odgovarajuće kako bi odvratile prodavce od ovakvih malverzacija. Evropskoj komisiji je naloženo da ispita mogućnost upotrebe novih tehnologija u borbi protiv ovog problema, a proizvođačima je sugerisano da razviju nove mehanizme zaštite mjerača kilometara.
Europarlamentarka iz Hrvatske Biljana Borzan je kazala da procjene EU pokazuju da je ovim prevarama u EU obuhvaćeno između pet i 12 posto vozila, a u prekograničnoj trgovini 30 do 50 posto.
– Šteta na nivou unije procenjuje se na oko devet milijardi evra, dok je poverenje potrošača na tržištu polovnih automobila najniže u odnosu na bilo koju drugu robu koja se prodaje u EU – kaže Biljana Borzan.
Prijetnja sigurnosti
Zastupnici u Evropskom parlamentu su stava da vraćanje kilometraže predstavlja izuzetnu prijetnju za sigurnost u saobraćaju te narušava funkcioniranje tržište, ali predstavlja i veliki trošak za građane i osiguravajuće kuće.
Jedno od potencijalnih rješenja bi bilo da se, po uzoru na Belgiju i Holandiju, napravi baza podataka o kilometraži svih automobila koji su bili na tehničkom pregledu. Evropski parlament je zatražio da se slično rješenje usvoji na nivou EU, jer je to jedini način da se problem u potpunosti riješi.
Ovi napori evropskih parlamentaraca izuzetno su korisni i za BiH s obzirom na to da je većina automobila na bh. cestama uvezena iz Evropske unije. Također, vraćanje kilometraže jedno je od obilježja bh. tržišta polovnih automobila.
Kako je u razgovoru za Faktor kazao Haris Muratović, predsjednik Udruženja ovlaštenih prodajno-servisnih centara novih motornih vozila pri Privrednoj komori FBiH, jako je teško “precizno odrediti broj automobila koji su zahvaćeni problemom vraćenih kilometara i lažnim podacima, ali sa sigurnošću mogu reći da je to veliki broj automobila”.
– S obzirom na to da je kod nas prosječna starost automobila velika, kad uzmete da u inostranstvu vozila godišnje prelaze 40 do 50 hiljada kilometara, ne može me niko ubijediti da auto staro 6-7 godina dođe kod nas sa kilometražom od 120 do 150 hiljada kilometara. Moja iskustvena procjena je da je oko 50 do 60 posto automobila kod nas sa vraćenom kilometražom. Najviše tih kilometara bude vraćeno kod nas. Postoje određeni softveri gdje se uđe u elektronsku komponentu automobila i kilometri se resetuju i vrate na željenu kilometražu. To je vrlo jednostavan način, možete pronaći i na internetu te oglase gdje ljudi javno pišu da vraćaju kilometre. Mi smo na sastanku apelovali ka inspekcijama na ovaj problem, pa vidit ćemo hoće li se šta desiti – pojašnjava Muratović.
Ističe da osobe koje vraćaju kilometražu ugrožavaju živote vozača jer su to onda vozila sa upitnom sigurnošću i nema historije održavanja.
– Druga stvar je gubitak finansijskog dijela jer vas je neko prevario. Treća stvar je da se uvijek treba kupovati auto u ovlaštenim prodajno-servisnim centrima gdje imate tačnu historiju održavanja automobila. Također, prilikom nabavke automobila sa našeg tržišta treba provjeriti kilometre u ovlaštenim servisima i samo se tu i može provjeriti. Uđe se u centralni sistem proizvođača i ukoliko je auto redovno održavano u Evropi i kod nas, ti sistemi pokažu historiju održavanja – navodi Muratović.
Krivično djelo
Kod novih automobila mnogo toga je automatizovano i za vozila iz Njemačke, Austrije, Belgije i Holandije mogu se dobiti solidni podaci za kilometražu i održavanje, ali kako tvrdi Muratović, to nije slučaj sa Italijom i Francuskom.
– Kad se kupuje polovan automobil treba kako narod kaže otvoriti četvere oči, provjeriti prije same kupovine kod mehaničara jer jedna je cijena koju plaćate a druga puno bitnija je koliko morate uložiti u auto da biste ga doveli u tehnički ispravno stanje. To je najveći problem s kojim se suočavamo na tržištu. Normalno da kvarovi počinju nakon 200 hiljada kilometara a auta koja dolaze kod nas imaju više od te kilometraže. Podržavam da se vraćanje kilometara vodi kao krivično djelo i to je nešto za šta ćemo se zalagati i boriti ovdje da vratimo to u sve neke normalne zakonske okvire, da zaštitimo naše građane i njihovu sigurnost. Jako puno auta je tehnički neispravno na cesti, a vraćanje kilometraže je jedan od većih razloga za tu pojavu – zaključuje Muratović.
S obzirom na to da BiH nastoji implementirati standarde Evropske unije, bit će interesantno pratiti da li će i kada u praksi primijeniti prijedlog Evropskog parlamenta da se vraćanje kilometara vodi kao krivično djelo. Sigurno da bi to u velikoj mjeri vratilo povjerenje građanima te uspostavilo ravnotežu na tržištu polovnih automobila.