BiH je jedina evropska zemlja koja nema zakon o popisu stanovništva i koja ga ove godine nije provela. Krivac su političke nesuglasice o tome kada ga treba primijeniti, te da li se građani trebaju izašnjavati o nacionalnoj pripadnosti kao obaveznoj kategoriji. Za 15 dana zakon će dobiti novu šansu koja bi mogla otvoriti vrata popisu, no razlike su još primijetne
Proljeće 2011. godine za sve evropske zemlje, osim BiH, proteklo je u prebrojavanju koje će omogućiti dobijanje ponajprije ekonomskih pokazatelja.
Razlog zbog kojeg to nije urađeno leži u političkom nesuglasju oko jednog člana zakona kojim je predviđeno da će rezultati popisa stanovništva iz 1991. godine biti primjenjivani za formiranje vlasti na svim nivoima u BiH do potpunog okončanja Aneksa 7 Dejtonskog sporazuma, odnosno do završetka procesa povratka.
Iako je spreman usvojiti ga i sa spornom odredbom, Mladen Ivanić, predsjednik PDP i delegat iz reda srpskog naroda u Domu naroda BiH, navodi zašto je ona besmislena.
“Ni na šta se ne odnosi. Broj poslanika u određenom stavu, broj članova Predsjedništva u određenom stavu – sve je definisano Ustavom i sa tog stanovišta on ne može imati nikakvih posebnih posljedica”, ocjenjuje Ivanić.
Oprečni stavovi
Nakon što za 15 dana istekne amandmanska faza u kojoj će se, kako vjeruju delegati, riješiti pitanje spornih odredaba, prepreka zakonu o popisu stanovništva neće biti.
Srpski delegati su se protivili spornom članu smatrajući ga nepotrebnim jer je postoji u Ustavu BiH i nema jasnog roka, mada je u istom tekstu usvojen u Predstavničkom domu. Novi saziv nudi naznake rješenja, kaže delegat iz SDA Halid Genjac.
“Tu postoji prostor i potreba da se pronađe kompromis – da li treba to da bude u zakonu ili ne treba, na koji način to formulisati. Recimo, HDZ je imao prijedlog da se to formuliše da se taj popis iz 1991. samo za potrebe organizacije vlasti primjenjuje dok BiH ne postane članica EU. Dakle, to je jedan jasan i određeniji rok. I to će biti vjerovatno na stolu kao jedna od mogućnosti rješenja”, rekao je Genjac.
Naznake političkog dogovora dao je i predsjednik SDA Sulejman Tihić, iako nije eksplicitno naveo da će sporni član biti i uklonjen.
“Pitanja etničke zastupljenosti riješena ne samo Ustavom BiH nego i ustavom entiteta i jednoga i drugoga da odredba koja se nalazi u zakonu o popisu stanovništva može da stoji, neće smetati, može da stoji u Izbornom zakonu, ali u svakom slučaju ostavlja nam dovoljno prostora da u narednih 15 dana postignemo kompromis”, rekao je Tihić.
U SDP su stava kako nije nužno da se u zakonu o popisu stanovništva kao obavezan element uvrsti i nacionalno izjašnjavanje, tako da bi to trebalo ostaviti kao neobaveznu opciju, navodi delegat ove stranke Hasan Bećirević.
“Mislimo da popis treba što prije uraditi, da ga treba uraditi prije svega kao podloge za brži razvoj i jasnije projektovanje razvoja BiH, eliminiranja dilema određenih međuentitetskih i između Distrikta Brčko oko raznih ekonomskih nesuglasica sa stanovišta učešća u raspodjeli prihoda na nivou zemlje, ali i doprinosa privrednom razvoju zemlje. Stoga mislimo popis da, ali etničko i nacionalno prema želji”, navodi on.
S druge strane Klub Srba će, kako je najavljeno, imati jedinstven stav, te će insistirati na nacionalnom izjašnjavanju.
“Smatram da je to jedno od ključnih pitanja popisa stanovništva u BiH i mislim da ne treba vršiti popis stanovništva bez nacionalnog izjašnjavanja građana BiH”, ističe Staša Košarac, delegat SNSD-a.
Za 15 dana sudbina zakona će biti jasna. Ukoliko bude usvojen, to otvara vrata da BiH pripremi popis za april 2012. godine, što bi bilo prihvatljivo i za Euro Stat, jer je popis urađen u roku od godinu dana, koliko se i toleriše.
Ako ne, u BiH sve ostaje po starom – i stari popis i političke nesuglasice.
Slobodna Europa