Samo u protekle tri godine inostrane farmaceutske kompanije na tržištu Bosne i Hercegovine prodale su više od milijardu KM vrijednosti lijekova. Učešće inostranih proizvođača lijekova u ukupnom tržištu lijekova u BiH je čak 82,1 posto, dok je učešće domaćih svega 17,9 posto. Samo u 2014. godini 130 inostranih proizvođača lijekova izvršilo je uvoz u BiH, a svega pet domaćih kompanija je prometovalo svoje proizvode.
Ovi podaci na najbolji način ilustruju u kakvom položaju se nalaze domaći farmaceutski proizvođači u BiH. Za razliku od susjednih država, ali i većine razvijenih zemalja zapada, farmaceutska industrija u BiH nema nikakvu zaštitu od vlastite države, koja svojim postupcima često više pogoduje proizvođačima koji dolaze iz drugih država.
Takav maćehinski odnos prema domaćim kompanijama prijeti da postane još i gori ukoliko bi došlo do usvajanja novog Pravilnika o načinu kontrole cijena, načinu oblikovanja cijena lijekova i izvještavanja o cijenama lijekova u BiH. Njegovo usvajanje nedavno je najavio novi v.d. direktor Agencije za lijekove BiH Aleksandar Zolak. Prema prijedlogu ovog Pravilnika, situacija po domaće proizvođače bila bi krajnje nepovoljna, do nivoa koji ugrožava proizodnju lijekova zbog neisplativosti. Budući da zemlje koje su u prijedlogu pravilnika navedene kao referentne (za oblikovanje cijena lijekova) za Bosnu i Hercegovinu, imaju svoju zakonsku regulativu iz oblasti lijekova uključujući i cijene lijekova, a koja je različita od naše, domaći proizvođači upozoravaju da je potrebno pažljivo odrediti njihove izvore podataka za izračun referentih cijena u BiH, kao i sam izbor referentnih zemalja. Osim toga, nivo referente cijene lijeka iz prijedloga Pravilnika je diskriminirajući za generičke lijekove, te je potrebno omogućiti jednak način izračuna referentnih cijena u BiH za generičke i originalne lijekove. Od vitalnog značaja je pronaći najbolji model koji će biti primjenjiv za bosanskohercegovačko tržište i koji će uvažiti interese proizvođača, veleprometnika i apoteka, održati sistem pozitivnim, a krajnju korist donijeti stanovništvu.
Predstavnici domaćih farmaceutskih proizvođača očekuju da se u skladu sa zakonom pokrene inicijativa sa više alternativnih prijedloga, te da se kroz proceduru javne rasprave, u koju će biti uključeni svi zainteresovani, dođe do konačnog rješenja, a ne da se od strane Agencije serviraju gotova rješenja za koja se uopšte ne zna ni ko ih je i na temelju kojih kriterija i pokazatelja pripremio. U suprotnom, proizvodnja lijekova u BiH bila bi dovedena u pitanje. Time bi se ugrozilo stotine radnih mjesta, a industrija koja je samo po osnovu poreza i doprinosa u proteklih pet godina uplatila 150 miliona KM našla bi se pred gašenjem.
Da zaista postoje takve intencije, potvrđuje i nedavni sastanak ministra civilnih poslova BIH, Adila Osmanovića i direktora Agencije za lijekove i medicinska sredstva BIH Aleksandra Zolaka, na koje je zaključeno da BiH zbog nepostojanja Pravilnika o načinu kontrole cijene lijekova godišnje gubi destke miliona KM, a njeni građani plaćaju najviše cijene lijekova u regiji. Ocjenjneo je da je za našu državu od izuzetnog značaja usvajanje Pravilnika o načinu kontrole cijena, načinu oblikovanja cijena lijekova i načinu izvještavanja o cijenama lijekova u BiH, koji je nedavno izmijenjen. Istaknuto je o da je neophodno da se Pravilnik u što kraćem roku nađe pred Vijećem ministara BiH kako bi što prije počela njegova primjena u praksi, što bi za građane na godišnjem nivou značilo uštedu na desetke miliona KM.
Novi Pravilnik o lijekovima trebao bi biti usvojen do 1. marta, a građani će njegove pogodnosti osjetiti za nekoliko mjeseci. Između ostalog, ocjenjeno je i da bi prioritet u radu Agencije za lijekove i medicinska sredstva trebalo biti i donošenje esencijalne liste lijekova na nivou države, a prema standardima Svjetske zdravstvene organizacije.
Izvor: RTV Slon/Agencije