Vlasi smatra da Srbija “mora početi da mijenja mišljenje i stavove” u vezi sa rješenjem kosovskog pitanja.
“Ili će Srbija promijeniti stav u pogledu svojih nerealnih zahtijeva o sjeveru Kosova ili će stvari ostati kao što su bile”, rekao je Vlasi agenciji Anadolija.
On tvrdi da se Prištini ne žuri da normalizuje odnose sa Beogradom, a posebno, kako kaže, na štetu Kosova.
“Srbiji se jako žuri na njenom evropskom putu. Prema tome, strana koja treba da promijeni svoje stavove je Srbija, a ne Kosovo'”, smatra Vlasi.
Vlasi kaže da Srbija treba da shvati da je “Kosovo država”, prema kojoj se ne može odnositi s potcjenjivanjem.
”Treba u Srbiji da shvate da nijedna vlast ne može da se miješa u unutrašnja pitanja Kosova, pa ni na sjeveru gdje imamo tri male opštine sa srpskom većinom”, kazao je Vlasi.
Prema njegovim riječima, u Briselu je trebalo da se postigne neka saglasnost kosovske i srpske strane o zajednici opština sa srpskim većinom na Kosovu, ali je, kako kaže, stvar zapela oko ključnog pitanja.
On tvrdi da Priština nikada neće prihvatiti da se na sjeveru Kosova prenesu i neke ključne državne ingerencije kao što su policija i sudstvo.
”To znači izvlačenje iz unutrašnjeg poretka Kosova. To je neprihvatljivo! Na mala vrata iz Srbije hoće da se provuče klica nečeg što je Republika Srpska u Bosni. To bi potpuno učinilo nefunkcionalnom državu Kosovo. To apsolutno na Kosovu niko, ni ovaj premijer, niti neki drugi, nema ovlaštenja i pravo da prihvati”, rekao je Vlasi.
Upitan da li postoji mogućnost da se u rješavanje pitanja Kosova direktnije uplete američka administracija, Vlasi kaže da “ko god da se uključi u dijalog, kosovska pozicija neće biti promijenjena”.
Iz Amerike, Brisela, važnijih članica EU, kao što su Njemačka i druge države, imamo podršku da se one takozvane paralelne, dakle nelegalne institucije na sjeveru Kosova, a koje podržava Srbija, ukinu, da se prošire ustavne nadležnosti Kosova i na taj deo i da se uspostave neke forme saradnje i organizovanja, rekao je Vlasi.
On smatra da to može da se, kako kaže, zove i zajednica opština sa srpskom većinom, ali kao oblik saradnje i interesnih povezivanja, a ne sa zakonodavnim i izvršnim ovlašćenjima.