Preživljela je kovačnica i šest društvenih uređenja, a smještena je na raskrsnici puteva koji vode do Tuzle, Živinica i Kalesije. Putnici su iz pravca Zvornika svraćali nabavljali alat, hvalili ga i time prepuručivali komšijama. I dan danas kovačnica živi, a u njoj zanat „peku“ i za život zarađuju Mehmedovi praunuci Damir, Belmir i Mustafa.
