Jurjevo je, vrijeme koje poljoprivrednicima i onima koji vole imati domaću papriku ili paradajz poručuje – možete posaditi u bašte ne bi više trebalo mrznuti. Istovremeno našoj najvećoj nacionalnoj manjini Romima Đurđevdan je najveći , najradosniji i nastariji praznik. Tradicija Romima nalaže da uoči Đurđevdana ukrase svoje kuće , da zakolju janjce koji se na Đurđevdan peku pa se cijele porodice časte i slave uz adekvatnu muziku. Munevera Ahmetović se prisjeća kako je to nekada bilo, kako se pripremala hrana, kako su se djeca kupala obojenom vodom za sreću i bogatstvo.
U Kiseljaku kod Tuzle Đurđevdan ne obilježavaju svi Romi. Porodica Ahmetović tradiciju ne prekida, članovi porodice koja je velika oko 30 kuća kako kaže Munevera okupljaju se za zajedničku proslavu tokom koje nema spavanja, čak ni za najmlađe, piše RTVTK.
Kako vrijeme prolazi Đurđevdan je sve manje prisutan u Romskoj zajednici. Mnogo je mladih ljudi koji o svojoj tradiciji ne znaju ništa kaže Denis Mujić. Prošle godine , Đurđevdan je proslavljen javno. Predsjednik MZ Kiseljak Dragan Božić ističe da je okupljeno oko 250 osoba u cjelodnevnom slavlju. Ne žive svi Romi na Kiseljaku u istim uslovima, nekima se pomoglo u izgradnji kuća, drugi čekaju na svoj red ali u MZ Kiseljak ističu da imati krov nad glavom nije jedino što Romima treba te da je nužno zaposliti Rome i potencirati na obrazovanju djece.
Vratimo se Đurđevdanu, kojeg ove godine Romi neće uobičajeno proslaviti. Možda neka bolja vremena vrate tradiciju u romske porodice. Ovog puta u Kiseljaku kažu ” ponesite o nama nešto drugačiju priču u eter, i mi smo građani ove zemlje imamo želju da radimo, živimo od svog rada i ne tražimo pomoć od zajednice”.
