Dio izmjene Zakona o srednjem obrazovanju i odgoju Tuzlanskog kantona, kroz koji je izvršena smjena članova školskih odbora i direktora škola, nije u skladu s Federalnim ustavom, odlučio je Ustavni sud Federacije BiH, saznaje Klix.ba.Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine, odlučujući o zahtjevu jedne trećine zastupnika u Skupštini Tuzlanskog kantona za ocjenu ustavnosti člana 16. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o srednjem obrazovanju i odgoju TK, na sjednici bez javne rasprave održanoj 9. februara ove godine, donio je presudu kojom se utvrđuje da spomenuti član zakona nije u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine.
Pojašnjenja radi, zastupnici u Skupštini Tuzlanskog kantona 30. aprila prošle godine su razmatrali i usvajali izmjene i dopune Zakona o osnovnom obrazovanju i odgoju te izmjene i dopune Zakona o srednjem obrazovanju i odgoju.
Tom prilikom zastupnik PDA u Skupštini TK Mirsad Bečić predao je amandman za izmjene Zakona o osnovnom obrazovanju i odgoju, a nezavisni zastupnik Smajo Mandžić amandman na izmjene Zakona o srednjem obrazovanju i odgoju. Oni su svojim amandmanima zatražili da usvajanjem izmjena zakona prestane mandat svim stalnim školskim odborima, kao i svim direktorima osnovnih i srednjih škola.
To se u konačnici i desilo, većina u Kantonalnoj skupštini u kojoj su se tada nalazili SDP, PDA, SBB i Naša stranka usvojili su zakone u novom sadržaju, kao i amandmane, čime je uslijedila smjena direktora osnovnih i srednjih škola te članova odbora. Sve ovo je podržao također i Mandžić.
Međutim, tadašnja opozicija, odnosno jedna trećina zastupnika u Skupštini Tuzlanskog kantona, podnijeli su 22. juna 2021. godine Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine zahtjev za ocjenu ustavnosti člana 16. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o srednjem obrazovanju i odgoju. Također, podnosioci zahtjeva su podnijeli i zahtjev za donošenje privremene mjere kojom bi se obustavila primjena osporenog člana zakona.
Kako je navedeno, podnosioci zahtjeva su istaknuli da je osporenim članom zakona došlo do povrede Ustava Federacije Hercegovine, Aneksa Ustava Federacije Bosne i Hercegovine te Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.
U obrazloženju zahtjeva pojašnjavaju da je Skupština Tuzlanskog kantona na 41. sjednici održanoj 30. aprila 2021. godine donijela Zakon kojim su izmijenjene i dopunjene odredbe Zakona o srednjem obrazovanju i odgoju koje se odnose, između ostalih na izuzetke kod završetka nastave uslijed objektivnih razloga, počasna zvanja, zamjenjivanje direktora i drugo.
“Na samoj sjednici Skupštine Tuzlanskog kantona predložen je i usvojen amandman na Zakon, kao poseban član 16. zakona. Posljedično, Vlada Tuzlanskog kantona je razriješila sve školske odbore i imenovala privremene školske odbore koji su primjenom stava 3 osporenog člana Zakona donijeli odluke o prestanku mandata direktorima svih škola na području Tuzlanskog kantona, nakon isteka roka od 15 dana od dana stupanja na snagu Zakona i imenovali vršioce dužnosti direktora škola”, kaže se u zahtjevu u kojem se navodi i to da je Skupština Tuzlanskog kantona osporeni član Zakona usvojila kao samostalni član Zakona (član 16.), te su primjenom istog u dva dana razriješili 32 direktora srednjih škola, bez kako to navode, provođenja propisanog postupka i provjere njihovih rezultata rada.
Podnosioci zahtjeva dalje obrazlažu, da je osporeni Zakon donesen izvan redovne zakonske procedure, odnosno po hitnom postupku te citiraju po njima relevantne odredbe Poslovnika Skupštine Tuzlanskog kantona koje su tom prilikom povrijeđene.
S druge strane, Skupština Tuzlanskog kantona smatrala je da su navedeni zahtjevi podnosilaca neosnovani, predloživši Ustavnom sudu Federacije BiH da iste odbije.
Međutim, nakon analize zahtjeva za ocjenu ustavnosti, zatim zahtjeva za donošenje privremene mjere, odgovora na zahtjev za ocjenu ustavnosti i odgovora na zahtjev za donošenje privremene mjere, kao i cjelokupne priložene dokumentacije u spisu, a u svjetlu relevantnog prava, Ustavni sud Federacije utvrdio je kako slijedi.
“Ustavni sud Federacije je ovaj predmet analizirao prvenstveno u ravni ostvarivanja ustavnih garancija koje se odnose na jednakost pred zakonom iz člana II. A 2. (1) c) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine i opštu odbranu diskriminacije (član 1. Protokola 12. uz Evropsku konvenciju) i utvrdio je osnovanost navoda u zahtjevu o diskriminatornom učinku osporenog člana Zakona. Osporeni član Zakona po svom sadržaju predstavlja pravni partikulizam u pravnoj regulativi u oblasti srednjeg obrazovanja, koja reguliše prijevremeni prestanak mandata direktorima srednjih škola i članovima školskih odbora, ne mijenjajući osnovni tekst Zakona u kojem je ova materija kako je naprijed navedeno detaljno razrađena. Po mišljenju Ustavnog suda Federacije time je prouzrokovana nejednakost tog kruga lica na području Tuzlanskog kantona, u srednjim školama čije je osnivač Skupština Tuzlanskog kantona, pred zakonom. Primjenom osporenog člana Zakona, razriješena su prije vremena na koje su imenovani, 32 direktora srednjih škola na području Tuzlanskog kantona”, kaže se u obrazloženju presude.
Kako se dalje dodaje, nejednako postupanje se ogleda u činjenici da je samo direktorima srednjih škola zatečenim na dužnosti direktora škole stupanjem na snagu osporenog člana Zakona, utvrđen prestanak mandata. Navedeno se u najvažnijem odnosi i na članove školskih odbora.
“Redovne zakonske procedure, u kojima se odlučuje o prijevremenom prestanku mandata direktora škole, koje je su bile (i ostale) na snazi prije stupanja na snagu osporenog člana Zakona, (čl. 134. i 135. osnovnog Zakona i Pravilnik o prijevremenom razrješenju i postupku utvrđivanja odgovornosti direktora srednje škole čiji je osnivač Skupština Tuzlanskog kantona), u konkretnom slučaju su za jedan krug lica, po njihovom statusu (članovi školskih odbora i direktori škola zatečeni na dužnosti u momentu donošenja Zakona) izmijenjene na diskriminatoran način”, ističe se u presudi.
Kako dalje piše u presudi, procedure razrješenja, pa i prijevremenog, kako je naprijed navedeno, zahtijevaju postojanje razloga zbog kojih, nakon provedenog postupka utvrđivanja odgovornosti, direktor škole može biti razriješen prije isteka perioda na koji je imenovan.
Kako se ističe, čak i da je postojanje nekog od razloga za prijevremeno razrješenje pojedinih direktora, pa konačno i svih iako je to malo vjerovatno, iz člana 134. osnovnog Zakona bilo izvjesno, prijevremeno razrješenje imalo se provesti unutar nadležnih organa i po procedurama koje su, u momentu donošenja osporenog člana Zakona, bile propisane i detaljno uredene navedenim pravnim aktima.
“Ovim činom Skupština Tuzlanskog kantona je i izmijenila suštinu i definiciju zakona kao pojma i kategorije. Zakon, prema svojoj suštini i definiciji, predstavlja opšti akt sa kojim se na generalan i apstraktan način uređuju odnosi između anonimnih učesnika određenih društvenih odnosa, čija ličnost nije unaprijed određena, a što je i osnovna pretpostavka jednakosti sviju pred zakonom, te ustavnog principa pravne sigurnosti i izvjesnosti u društvu. U konkretnom slučaju sadržaj pojma ‘zakona’ je dobio potpuno drugačije značenje, njegovom transformacijom u akt pretežno pojedinačnog karaktera sa kojim se zapravo na ad hoc osnovi uređuju odnosi, prava i obaveze i odgovornosti lica tačno određenih po funkciji”, piše u presudi.
Ostale navode podnosilaca zahtjeva o ocjeni ustavnosti osporenog člana Zakona zbog navodnog kršenja odredbi Poslovnika, te navode o suprotnosti istog sa odredbama Ustava Federacije Bosne i Hercegovine i drugim odredbama Evropske konvencije i spomenutih međunarodnih dokumenata, istaknute u zahtjevu Ustavni sud Federacije nije razmatrao, jer je utvrdio i obrazložio da je osporeni član Zakona u suprotnosti sa odredbom člana II. A 2. (1) c) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine i opštoj zabrani diskriminacije iz člana 1. Protokola 12. uz Evropsku konvenciju koji je ratifikovan u Bosni i Hercegovini i kao takav, ima snagu ustavne norme.
klix.ba