Kardiovaskularna bolest je razarajuća komplikacija liječenja karcinoma dojke koja utiče na fizičko i mentalno zdravlje, navodi za Anadolu dr. Midhat Nurkić, specijalista interne medicine i subspecijalista kardiolog.
“Karcinom dojke je karcinom koji se najčešće javlja u Europskoj uniji i čini 13,3 posto svih novih slučajeva karcinoma u 2020 godini. Procjenjuje se da će 1 od 11 žena u EU razviti karcinom dojke do 74,2 godine. Rano identifikacija žena s karcinomom dojke s najvećim rizikom od oštećenja srca i krvnih sudova zbog tretmana protiv karcinoma. Najsavremenije tehnologije preveniraju potencijalne komplikacije u smislu oštećenja srca poput ultarzvučnog pregleda srca sa posebnim softwerom u pacijentica koje su planirane za hemo i radio terapiju a koja signalizira rano oštećenje srca i krvnih žila prije nego što se pojave simptomi prije ili nakon uključivanja pomenute terapije. Osim toga, umjetna inteligencija se koristiti za analizu srca kako bi se predvidjela vjerovatnoća oštećenja srca”, navodi dr. Nurkić.
Ističe da je “optimalni period za razmatranje strategije prevencije kardiovaskularnih bolesti kod pacijenata sa karcinomom u vrijeme dijagnoze karcinoma i prije početka liječenja karcinoma”.
“Ovo omogućava onkološkom timu da uzme u obzir kardiovaskularni rizik pri odabiru liječenja karcinoma educirajući pacijenata u vezi sa kardiovaskularnim rizikom, personaliziranje kardiovaskularnog nadzora i strategije praćenja i odgovarajuće upućivanje visokorizičnih pacijenata na kardioonkološke konsultacije. Ova strategija je potrebna za ublažavaju rizika od kardiovaskularnih bolesti i poboljšavaje efektivnom tretmana karcinoma dojke”, navodi dr. Nurkić.
Naglašava da strategije prevencije kardiovaskularnih bolesti zahtijevaju personalizovan pristup i procjena je izazovan zadatak i od vitalnog je značaja da kliničari usvoje sistematski pristup bez odlaganja onkološkog liječenja.
Izbor kardioloških testova su elektrokardiogram – EKG, biomarkeri i ultrazvučni plegled koji treba biti individualiziran na osnovu kardiovaskularnog rizika prije planiranja tretmana karcionoma dojke.
“Preporučuje se razmatranje tradicionalnih faktora rizika za kardiovaskularne bolesti a tamo gdje postoje, treba utvrditi efikasnost liječenja i kontrolu ovih faktora rizika koji se mogu mijenjati kako bi se osigurala optimalna kontrola tokom terapije karcinoma. Računanje SCORE2 rizika se preporučuje za pacijente sa karcinomom od 40 godina dobi ili osim ako su automatski kategorizirani kao visokorizični ili veoma visok rizik na osnovu dokumentovane ranije kardiovaskularne bolesti, šećerne bolesti, bolest bubrega ili povišenog krvnog pritiska. Porodično opterećenje za kardiovaskularne bolesti treba uzeti u obzir zbog genetskih abnormalnosti povezanih sa kardiovaskularnim bolestima i može predisponirati pacijente sa karcinomom na veći rizik od kardiovaskularnih komplikacija nastalih upotrebom kancer terapije. Faktori načina života kao što su pušenje, alkohol , sjedilački način života, izloženost zagađenju i slabost su važni zajednički faktori rizika i za karcinom kao i kardiovaskularne bolesti. Informacije o prethodnim karcinomima, kardiotoksičnim terapijama karcinoma i njihove odgovarajuće doze treba uzeti u obzir”, stava je dr. Nurkić.
Drugi scenario je sekundarna prevencija kod pacijenata koji već imaju kardiovaskularnu bolest.
“Ovi pacijenti sa karcinomom su potencijalno u visokom ili vrlo visok riziku od nastanka novih kardiovaskularnih komplikacija i zahtijevaju više pažnje u procjeni kardiovaskularne bolesti, njene težine i uvida u prethodni i sadašnji tretman. U zavisnosti od vrste i težine kardiovaskularne bolesti, dodatne pretrage mogu biti urađene uključujući ehokardiografiju u mirovanju ili stres ehokardiografiju , magnetnu rezonancu srca (CMR), nuklearnu perfuzijum kao i koronarnu angiografiju. Dodatni faktori koji doprinose procjeni složenosti osnovnog kardiovaskularnog rizika su tip i prognoza raka, te vrsta, trajanje i intenzitet liječenja karcinoma”, zaključuje dr. Nurkić.
(AA)